Jerusalem

Jerusalem
Grb
Država	Izrael
• Gradonačelnik	Zaki al-Ghul (istok) Nir Barkat (zapad)
Površina
• Ukupno	125,156 km2
Stanovništvo (2007)
• Ukupno	747.600
Veb-sajt	www.jerusalem.muni.il

Jerusalem (hebrejski: יְרוּשָׁלַיִם‎, Yerushaláyim; arapski: القُدس, al-Quds) je najveći grad na području Izraela odnosno Palestine, a obje države ga smatraju za svoj glavni grad. Broji 747.600 stanovnika, i zauzima površinu od 125,1 kvadratnih kilometara (u slučaju kada se računa i istočni dio grada). Smješten je u Judejskim planinama, između Sredozemnog mora i sjevernog dijela Mrtvog mora.

Historija grada seže unazad do četvrtog milenijuma prije nove ere, što ga čini jednim od najstarijih gradova u svijetu.^[1] Jerusalem je najsvetiji grad judaizma i duhovni centar jevrejskog naroda još od desetog vijeka prije nove ere. Također sadrži određeni broj historijskih lokacija značajnih za kršćanstvo, a muslimani ga priznaju za treći najsvetiji grad islama. Iako ima površinu od svega 0,9 kvadratnih kilometara ^[2] Stari grad (Jerusalema) je dom historijskim mjestima od velike važnosti za tri najveće svjetske monoteističke religije (između ostalih Džamija al-Aksa, Zapadni zid (tzv. Zid plača), i Crkva svetog Groba). Stari grad, mjesto svjetskog naslijeđa, je tradicionalno podijeljen na četiri dijela: armensku, kršćansku, jevrejsku i muslimansku četvrt. Stari grad je nominovan za uvrštavanje na listu Mjesta svjetskog naslijeđa koja su u opasnosti od uništenja. Na ovu listu ga je nominovala država Jordan 1982. godine. U toku svoje historije grad je bio uništen dva puta, pod opsadom 23 puta, napadnut 52 puta, a 44 puta je bio zauziman.

Danas je status grada izvor velikih nesuglasica. Izraelska aneksija Jerusalema je više puta osuđivana od strane Ujedinjenih Nacija ^[3][4]. Palestinci su proglasili Istočni Jerusalem za glavni grad svoje buduće države ^[5]. U skladu sa rezolucijom Ujedinjenih Nacija 478. (usvojena 1980. godine) najveći broj ambasada je preseljen iz ovog grada, iako neke od država (kao SAD) još uvijek posjeduju zemlju u gradu namijenjenu smještaju ambasade, kada bude postignut eventualni konsenzus međunarodne zajednice o tome.

1. ^ Jewish Virtual Library - Timeline for the History of Jerusalem
2. ^ Kollek, Teddy (1977). "Afterword". in John Phillips. A Will to Survive - Israel: the Faces of the Terror 1948-the Faces of Hope Today. Dial Press/James Wade. "about 225 acres (0.91 km²)"
3. ^ Jewish Virtual Library United Nations Security Council Resolution 252
4. ^ "Resolution 298 of 25 September 1971". Arhivirano s originala, 30. 3. 2009. Pristupljeno 9. 5. 2009.
5. ^ "Segal, Jerome M. - Negotiating Jerusalem 1997". Arhivirano s originala, 14. 5. 2006. Pristupljeno 9. 5. 2009.