Kapitalizam

Kapitalizam je ekonomski sistem zasnovan na privatnom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju i njihovom radu za profit.[1][2][3][4] Centralne karakteristike kapitalizma uključuju akumulaciju kapitala, konkurentna tržišta, sistem cijena, privatno vlasništvo, priznavanje imovinskih prava, dobrovoljnu razmjenu i najamni rad.[5][6] U tržišnoj ekonomiji, donošenje odluka i ulaganja određuju vlasnici bogatstva, imovine ili sposobnost upravljanja kapitalom ili proizvodnom sposobnošću na kapitalnim i finansijskim tržištima — dok su cijene i distribucija dobara i usluga uglavnom određeni konkurencijom u robi i tržišta usluga.[7]

U početku korištene u bankarstvu i trgovini, kapitalističke metode su u vrijeme industrijske revolucije primjenjene i na industrijsku proizvodnju. U svom najčešćem obliku, kapitalizam minimalizira ulogu države u ekonomskoj politici i potiče slobodno tržište. Sa druge strane, kada kapitalistička industrija zatraži aktivnu intervenciju države protiv strane konkurencije, to se naziva sistemom zaštitne carine. Međunarodni politički i ekonomski razvoj u 20. vijeku doveo je do promjene u kapitalističkim društvima, koja su se kretala od socijalno osjetljivog kapitalizma u zapadnoevropskim državama i intervencionalizma New deala predsjednika F. D. Roosevelta, do koncepta miješane ekonomije, u kojoj je proizvodnja nekih dobara i usluga nacionalizirana, dok je ostatak ekonomije u rukama privatnikama.

Ekonomisti, historičari, politički ekonomisti i sociolozi usvojili su različite perspektive u svojim analizama kapitalizma i prepoznali njegove različite oblike u praksi. To uključuje laissez-faire ili kapitalizam slobodnog tržišta, anarho-kapitalizam, državni kapitalizam i kapitalizam blagostanja. Različiti oblici kapitalizma karakterišu različite stepene slobode tržišta, javnog vlasništva,[8] prepreka slobodnoj konkurenciji i socijalne politike koju sankcioniše država. Stepen konkurencije na tržištima i uloga intervencije i regulacije, kao i obim državnog vlasništva, variraju u različitim modelima kapitalizma.[9][10] U kojoj mjeri su različita tržišta slobodna i pravila koja definiraju privatnu svojinu stvar su politike. Većina postojećih kapitalističkih ekonomija su mješovite ekonomije koje kombinuju elemente slobodnog tržišta sa državnom intervencijom i u nekim slučajevima ekonomskim planiranjem.[11]

Kapitalizam u svom modernom obliku nastao je iz agrarizma u Engleskoj 16. vijeka i merkantilističke prakse evropskih zemalja u 16. do 18. vijeku. Industrijska revolucija 18. vijeka uspostavila je kapitalizam kao dominantan način proizvodnje, koji je karakterizirao rad u fabrici i složena podjela rada. Kroz proces globalizacije, kapitalizam se širio svijetom u 19. i 20. stoljeću, posebno prije Prvog svjetskog rata i nakon završetka Hladnog rata. Tokom 19. stoljeća kapitalizam je uglavnom bio neregulisan od strane države, ali je postao reguliraniji u periodu nakon Drugog svjetskog rata kroz kejnzijanizam, nakon čega je uslijedio povratak više neregulisanog kapitalizma počevši od 1980-ih kroz neoliberalizam.

Tržišne ekonomije su postojale pod mnogim oblicima vlasti i u mnogo različitih vremena, mjesta i kultura. Moderna industrijska kapitalistička društva razvila su se u zapadnoj Evropi u procesu koji je doveo do industrijske revolucije. Ekonomski rast je karakteristična tendencija kapitalističkih ekonomija.[12]

  1. ^ Zimbalist, Andrew; Sherman, Howard J.; Brown, Stuart (oktobar 1988). Comparing Economic Systems: A Political-Economic Approach. Harcourt College Publishing. str. 6–7. ISBN 978-0-15-512403-5. Pure capitalism is defined as a system wherein all of the means of production (physical capital) are privately owned and run by the capitalist class for a profit, while most other people are workers who work for a salary or wage (and who do not own the capital or the product).
  2. ^ Rosser, Mariana V.; Rosser, J Barkley (23. 7. 2003). Comparative Economics in a Transforming World Economy. MIT Press. str. 7. ISBN 978-0-262-18234-8. In capitalist economies, land and produced means of production (the capital stock) are owned by private individuals or groups of private individuals organized as firms.
  3. ^ Jenks, Chris. Core Sociological Dichotomies. London; Thousand Oaks, CA; Kapitalizam, kao način proizvodnje, je ekonomski sistem proizvodnje i razmjene koji je usmjeren na proizvodnju i prodaju robe unutar profitnog tržišta, gdje se proizvodnja robe sastoji od korištenja formalno slobodnog rada radnika u zamjenu za plaću za stvaranje robe u kojoj proizvođač izvlači višak vrijednosti iz rada radnika u smislu razlike između plaće isplaćene radniku i vrijednosti robe koju je on proizveo da ostvari taj profit.: SAGE Publishing.
  4. ^ Gilpin, Robert (5. 6. 2018). The Challenge of Global Capitalism : The World Economy in the 21st Century. ISBN 978-0-691-18647-4. OCLC 1076397003.
  5. ^ Heilbroner, Robert L. "Capitalism" Error in Webarchive template: Empty url.. Steven N. Durlauf and Lawrence E. Blume, eds. The New Palgrave Dictionary of Economics. 2nd ed. (Palgrave Macmillan, 2008) doi:10.1057/9780230226203.0198.
  6. ^ Hyman, Louis; Baptist, Edward E. (2014). American Capitalism: A Reader. Simon & Schuster. ISBN 978-1-4767-8431-1. Arhivirano s originala, 22. 5. 2015.
  7. ^ Gregory, Paul; Stuart, Robert (2013). The Global Economy and its Economic Systems. South-Western College Publishing. str. 41. ISBN 978-1-285-05535-0. Kapitalizam karakteriše privatno vlasništvo nad faktorima proizvodnje. Donošenje odluka je decentralizovano i zavisi od vlasnika faktora proizvodnje. Njihovo donošenje odluka koordinira tržište koje pruža potrebne informacije. Za motivaciju učesnika koriste se materijalni poticaji.
  8. ^ Gregory, Paul; Stuart, Robert (28. 2. 2013). The Global Economy and its Economic Systems. South-Western College Publishing. str. 107. ISBN 978-1-285-05535-0. Real-world capitalist systems are mixed, some having higher shares of public ownership than others. The mix changes when privatization or nationalization occurs. Privatization is when property that had been state-owned is transferred to private owners. Nationalization occurs when privately owned property becomes publicly owned.
  9. ^ Macmillan Dictionary of Modern Economics (3rd izd.). 1986. str. 54.
  10. ^ Bronk, Richard (Summer 2000). "Which model of capitalism?". OECD Observer. Vol. 1999 no. 221–22. OECD. str. 12–15. Arhivirano s originala, 6. 4. 2018. Pristupljeno 6. 4. 2018.
  11. ^ Stilwell, Frank (2002). Political Economy: the Contest of Economic Ideas (1st izd.). Melbourne, Australia: Oxford University Press.
  12. ^ Joff, Michael (2011). "The root cause of economic growth under capitalism". Cambridge Journal of Economics. 35 (5): 873–896. doi:10.1093/cje/beq054. The tendency for capitalist economies to grow is one of their most characteristic properties.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search