Karl Marx

Karl Marx
Marx 1875.
Rođenje (1818-05-05) 5. maj 1818.
Trier, Njemačka
Smrt14. mart 1883(1883-03-14) (64 godine)
London, Engleska
Supružnik/ciJenny von Westphalen (1843–1881)
Djeca7
Potpis

Karl Heinrich Marx (Karl Marks; 5. maj 181814. mart 1883) bio je njemački filozof,[1] sociolog, historičar i revolucionar Karl Marx, je bez sumnje najutjecajniji socijalistički mislilac koji se pojavio u 19. vijeku. Iako je uglavnom za svog života bio ignorisan od strane naučnika, njegove društvene, ekonomske i političke ideje bile su brzo prihvaćene u socijalističkom pokretu nakon njegove smrti 1883. godine. Do nedavno gotovo polovina stanovništva u svijetu živjela je pod režimima koji su tvrdili za sebe da su marksistički. Ovaj uspjeh je međutim značio da su prvobitne ideje Marksa često bile mijenjane, a njegova značenja prilagođavana mnogobrojnim političkim okolnostima.[2]

Bio je politički ekonomista kao i organizator "Međunarodnog udruženja radnika". U svojim razmišljanjima dotiče široku lepezu pitanja, razvijajući svoje revolucionarne teorije u periodu od četiri decenije počevši od 1843. godine. Obrazložio je njegove teorije s namjerom da oslobodi najamne radnike ili radnike iz evropskih kapitalističkih društava tokom 19. vijeka. On je tvrdio da je u cilju emancipacije čovječanstva od ekonomske dominacije potrebna socijalna revolucija. Predviđeni rezultat bi bio mijenjanje postojeće ekonomske strukture, i stvaranje društva u kojem imovina, a posebno sredstva za proizvodnju više neće biti u privatnom vlasništvu. Marksova teorija je bila razvijena u bliskoj saradnji s Friedrichom Engelsom. Zajedno su bili uključeni u objašnjenju ljudske otuđenosti i dijalektičkog materijalizma. Marxova i Engelsova vizija je bila čisto materijalističko tumačenje ljudske prirode i razvoja u okviru prirode koja poziva na revoluciju. Ona je predstavljala materijalistički pogled na historiju, zasnovanu na dijalektici, koja je podržavala Marksovu teoriju političke ekonomije i njegov poziv na revoluciju. Ovo tumačenje se ističe zbog svoje teorije viška vrijednosti, kojom se tvrdi da bogatstvo kapitalističkog društva potiče isključivo iz izrabljivanja radnika.

Marksova analiza vidi historiju ljudskog razvoja, kao niz klasnih borbi između radnika i vladajuće klase, tj. onih koji posjeduju sredstva za proizvodnju. Po Marksu, feudalci, vlasnici zemljišta i kapitalisti su zajedno uklješteni u borbi protiv vladavine radničke klase. Ova tvrdnja je sažeta u u poznatoj uvodnoj misli uvodnika u Komunističkom manifestu: "Historija svih do sada postojećih društava je historija borbe klasa." Marks je predvidio propast kapitalizma kroz revoluciju radničke klase koja bi dovela do utopijskog "besklasnog društva", gdje bi prema Marksu,

ljudi radili prema svojim mogućnostima i u skladu sa svojim potrebama" i "u kojem bi slobodan razvoj svakog čovjeka bio uslov za slobodan razvoj svih.

[3]

Marks se smatra jednom od najutjecajnijih ličnosti u ljudskoj historiji.[4] Mnogi radnički sindikati i političke stranke širom svijeta su pod utjecajem marksizma, dok neki podržavaju njegove ideološke varijante. Marks se obično navodi uz Emila Durkheima i Maksa Webera, kao jedan od tri glavna arhitekta moderne društvene nauke.[5]

  1. ^ Biografija sa stranice Deutsches Historisches Museum učitano 5.5.2014 (de)
  2. ^ http://www.historyguide.org/intellect/marx.html
  3. ^ "Karl Marx". newworldencyclopedia.org. Pristupljeno 21. juli 2014.. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  4. ^ http://news.bbc.co.uk/2/hi/461545.stm
  5. ^ http://plato.stanford.edu/entries/weber/

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search