Kirgistan

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Kirgiska Republika Kirgistan
Zastava Grb
Himna: "Nacionalna himna Kirgistanske Republike"
Položaj Kirgistana
Glavni grad		Biškek
Službeni jezik		kirgiški i ruski
Državno uređenje
• Predsjednik		Sadyr Japarov (Садыр Жапаров)
• Predsjednik vlade		Akylbek Japarov (Акылбек Жапаров)
Zakonodavstvo
Nezavisnost		1991
Površina
• Ukupno		198.500 km2 (86.)
• Vode (%)		3,6%
Stanovništvo
• Ukupno		6.019.480 (110.)
• Gustoća		27/km2
Valuta		Som
Vremenska zona		+5, ljeti +6
Pozivni broj		996
Internetska domena		.kg

Kirgistan (kirgiski: Кыргызстан), službeno Kirgiska Republika (kirgiski: Кыргыз Республикасы; ruski: Кыргызская Республика;), jest država u srednjoj Aziji. Kirgistan je kontinentalna i pretežno planinska država sa oko 80 % površine na nadmorskoj visini iznad 1.500 m. Graniči se sa Kazahstanom na sjeveru, Uzbekistanom na zapadu i jugozapadu, Tadžikistanom na jugozapadu i Kinom na istoku. Glavni i najveći grad države je Biškek.

Zabilježena historija Kirgistana obuhvaća 2.000 godina različitih kultura i carstava. Iako je geografski izoliran svojim visokim planinama koji su pomogli u očuvanju antičke kulture, Kirgistan je bio na raskršću nekoliko velikih civilizacija kao dio Puta svile i drugih trgovačkih i kulturnih pravaca. Iako je dugo bio naseljen mnogim nezavisnim plemenima i klanovima, Kirgistan je periodično padao pod stranu dominaciju i suverenitet je stekao kao nacionalna država tek nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Od nezavisnosti, ova suverena država je zvanično bila unitarna parlamentarna republika, iako je preživljavala etničke sukobe, pobune, ekonomske probleme, tranzicijske vlade i politički sukob. Kirgistan je članica Zajednice nezavisnih država, Euroazijske ekonomske unije, Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti, Šangajske organizacije za saradnju, Organizacije islamske saradnje, Vijeća Turkofonih država, Međunarodne organizacije turkofone kulture i Ujedinjenih nacija. Većinu od preko šest miliona stanovnika čine Kirgizi sa značajnom manjinom Uzbeka i Rusa. Kirgiski jezik je usko srodan ostalim turkijskim jezicima iako je ruski i dalje jedan od službenih jezika. Većina stanovništva su muslimani, dok kirgistanska kultura ima elemente perzijskog, mongolskog i ruskog utjecaja.