Kopernicij

Kopernicij,  112Cn
Kopernicij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojKopernicij, Cn, 112
SerijaPrelazni metali
Grupa, Perioda, Blok12, 7, d
Izglednepoznato
Zastupljenost0 %
Atomske osobine
Atomska masa285 u
Atomski radijus (izračunat)147[1][2] ( -) pm
Kovalentni radijus122[3] pm
Van der Waalsov radijus? pm
Elektronska konfiguracija[Rn] 5f146d107s2 (?)
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 32, 32, 18, 2
1. energija ionizacije1154,9[1] kJ/mol
2. energija ionizacije2170,0[1] kJ/mol
3. energija ionizacije3164,7[1] kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanjenepoznato
Kristalna strukturakubična prostorno-centrirana[4]
Gustoća23700[1] kg/m3
Magnetizam?
Tačka topljenja? K (? °C)
Tačka ključanja357 (+112/−108)[5] K (84 (+112/−108) °C)
Molarni volumen? m3/mol
Toplota isparavanja? kJ/mol
Toplota topljenja? kJ/mol
Brzina zvuka? m/s
Hemijske osobine
Oksidacioni broj4, 2, 0[1]
Oksid?
Elektrodni potencijal?
Elektronegativnost? (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
285Cn

sin

29 s α 9,15 281Ds
283Cn

sin

4 s[6] 90% α 9,53 279Ds
10% SR
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Oznaka upozorenja nepoznata[7]
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: /
S: /
Ostala upozorenja
Radioaktivnost
Radioaktivni element
Radioaktivni element

Radioaktivni element
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Kopernicij (ranije nazvan ununbij) jest vještački hemijski element sa simbolom Cn i atomskim brojem 112. To je ekstremno radioaktivni element koji se može sintetizirati isključivo u laboratoriji. Najstabilniji, do danas otkriveni, izotop kopernicija 285Cn ima vrijeme poluraspada od oko 29 sekundi, mada je pronađen i jedan njegov nuklearni izomer koji ima dosta duže vrijeme poluraspada od 8,9 minuta.[8] Prvi put je sintetiziran 1996. godine u Centru za istraživanje teških iona GSI Helmholtz u blizini njemačkog grada Darmstadta. Dobio je ime po Nikoli Koperniku, astronomu i matematičaru iz doba Renesanse.

U periodnom sistemu elemenata, kopernicij se nalazi u d-bloku transaktinidnih elemenata. Tokom njegovih reakcija sa zlatom, dokazano je[9] da je izrazito nestabilan metal i element koji spada u 12. grupu, u toj mjeri da je vjerovatno da je u gasovitom stanju pri normalnim uslovima temperature i pritiska. Izračuni pokazuju da se nekoliko osobina kopernicija razlikuje od osobina njegovih lakših homologa iz 12. grupe: cinka, kadmija i žive; a razloge treba tražiti u relativističkim efektima, pri čemu on otpušta svoje 6d elektrone umjesto 7s elektrona. Također, izračuni pokazuju da bi ovaj element imao oksidacijsko stanje +4, dok takvo stanje živa ima u samo jednom spoju, čije postojanje je također upitno, dok cink i kadmij uopće ne pokazuju to oksidacijsko stanje. Predviđa se i da bi se kopernicij mnogo teže mogao oksidirati iz svog neutralnog stanja u odnosu na druge elemente 12. grupe.

  1. ^ a b c d e f Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom haire
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom fricke
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom chemdata
  4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom bcc
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Eichler
  6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom chart
  7. ^ EU ovaj element još uvijek nije stavila na spisak opasnih elemenata, međutim trenutno nije moguće pronaći pouzdani izvor ili literaturu o opasnim svojstvima ove supstance. Radioaktivnost ne spada u opasna svojstva koja se ovdje navode.
  8. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom c013
  9. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom 07Ei01

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search