Krosing-over

Krosing-over, u raspoloživoj literaturi pominjan i kao krosingover (eng. crossing over = prelaz preko puta) osnovni je koncept genetike i biologije ćelije, često označavan kao rekombinacija. Međutim, rekombinacija je ustvari posljedica formiranje hijazmi i krosing-overa, odnosno razmjene hromatidnih segmenata.

Krosingover je pojava razmjne genetičkog materijala između nesestrinskih hromatida homologih hromosoma. U pahitenu profaze mejoze I obrazuju se hijazme, kao poveznice nesestrinskih hromatida, a zatim, početkom anafaze I, dolazi do prekida na tim mestima, pri čemu svaki upareni homolog sa sobom odnosi po jedan ili više segmenata jedne hromatide svoga homologa. Tako dolazi do recipročne međusobne razmjene odgovarajućih dijelova homolognih heomosoma, tj. – krosing-overa.

To je, dakle, razmjena vezanih gena jednog homolognog hromosoma sa analognim segmentima jedne hromatide parnjaka, pri čemu svaki od njih u dalji tok mejoze nosi rekombinirani dio jedne hromatide. Druga (nerekombinirana) hromatida oba homologa pritom ne mijenje izvornu strukturu.^[1] >^[2][3][4][5]

1. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
2. ^ Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.
3. ^ Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini . Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,ISBN 978-9958-9344-5-2.
4. ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
5. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.