Logika

Logika (grčki: govor, riječ, um, misao, zakon) jeste filozofska disciplina koja se se bavi izučavanjem oblika i zakona istinitog i pravilnog mišljenja. Ljudsko mišljenje sadrži sve ono što čovjek misli i taj sadržaj je izuzetno raznovrstan i velik. Mišljenje je refleksija beskonačnog univerzuma fenomena i procesa, uključujući i sam proces mišljenja. Forme ili oblici sadržaja mišljenja, odnosno način ispoljavanja mišljenja, ujedno su i osnovni elementi ili glavne kategorije logike: pojam , sud i zaključak.^[1]^[2]

Logika je, po svom sadržaju, sistematsko proučavanje tvrdnji (sudova, argumenata) i njihovih veza sa zaključkom. Logički ispravna tvrdnja je ona kod koje postoji logička osnova koja povezuje pretpostavku iz tvrdnje sa zaključkom i potvrđuje je.

Osim navedenih, naučna logika koristi se i drugim pojmovima, između ostalih, to su: definicija, specifikacija, naučna činjenica, naučni problem, naučno otkriće, distinkcija (razlika), deskripcija (opis), eksplanacija (obrazloženje), predviđanje, dokaz, opovrgavanje, problem, hipoteza (pretpostavka), teorija, zakon (pravilo), verifikacija (potvrđivanje).^[3] Jasno je da se mnogi od ovih pojmova koriste i u drugim naukama, sa identičnim ili sličnim značenjem i primjenom.

U okviru logike primjenjuju se različite metodologije rezonovanja: dedukcija, koja se od vremena klasične logike smatrala kao jedina validna metoda, indukcija, koja je i dalje predmet kritika^[4] i abdukcija (latinski: abductio - odvođenje).^[5] koju revalorizira filozof Charles Sanders Peirce.

^ Tubić, Risto. Enciklopedijski rječnik marksističkih pojmova. Sarajevo: IP Veselin Masleša, 1974. str. 232-233.
^ Filipović, Vladimir (redaktor). Filozofijski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989.
^ Cvetković, Ljiljana. Kvantitativne i kvalitativne metode analize podataka. Novi Sad, 2011. str. 20-23. ISBN 978-86-85251-36-8.CS1 održavanje: lokacija (link)
^ RAI, Educational. "Cfr. intervista a Karl Popper". EMSF (jezik: italijanski). Arhivirano s Il metodo ipotetico deduttivo originala Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć), 11. 10. 2011. Pristupljeno 30. 4. 2016.
^ Formalno zaključivanje od zaključka (conclusio) i pravila (maior) na zadani slučaj (minor), od posljedice na uzrok. Sastavni dio svake hipoteze. "Abdukcija". Proleksis enciklopedija (jezik: hrvatski). 13. 2. 2013. Arhivirano s originala, 1. 9. 2016. Pristupljeno 30. 4. 2016.

[Tubić-1] Tubić, Risto. Enciklopedijski rječnik marksističkih pojmova. Sarajevo: IP Veselin Masleša, 1974. str. 232-233.

[Filipović-2] Filipović, Vladimir (redaktor). Filozofijski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989.

[Cvetković-3] Cvetković, Ljiljana. Kvantitativne i kvalitativne metode analize podataka. Novi Sad, 2011. str. 20-23. ISBN 978-86-85251-36-8.CS1 održavanje: lokacija (link)

[4] RAI, Educational. "Cfr. intervista a Karl Popper". EMSF (jezik: italijanski). Arhivirano s Il metodo ipotetico deduttivo originala Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć), 11. 10. 2011. Pristupljeno 30. 4. 2016.

[5] Formalno zaključivanje od zaključka (conclusio) i pravila (maior) na zadani slučaj (minor), od posljedice na uzrok. Sastavni dio svake hipoteze. "Abdukcija". Proleksis enciklopedija (jezik: hrvatski). 13. 2. 2013. Arhivirano s originala, 1. 9. 2016. Pristupljeno 30. 4. 2016.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]