Lutecij

Lutecij,  71Lu
Lutecij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojLutecij, Lu, 71
SerijaLantanoidi
Grupa, Perioda, BlokLa, 6, d
Izgledsrebrenobijeli metal
Zastupljenost7 · 10-5[1] %
Atomske osobine
Atomska masa174,967 u
Atomski radijus (izračunat)173,4 (217) pm
Kovalentni radijus- pm
Van der Waalsov radijus- pm
Elektronska konfiguracija[Xe] 4f145d16s2
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 32, 9, 2
Izlazni rad3,3 eV
1. energija ionizacije523,5 kJ/mol
2. energija ionizacije1340 kJ/mol
3. energija ionizacije2022,3 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Kristalna strukturaheksagonalna
Gustoća9840[2] kg/m3
Magnetizamparamagnetičan[3] (Χm > 0)[4]
Tačka topljenja1925 K (1652 °C)
Tačka ključanja3603[5] K (3330 °C)
Molarni volumen17,78 · 10−6 m3/mol
Toplota isparavanja414 [5] kJ/mol
Toplota topljenja22 kJ/mol
Pritisak pare2460 Pa pri 1936 K
Brzina zvukam/s
Specifična toplota150 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost1,72 · 106 S/m
Toplotna provodljivost16 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj3
Elektrodni potencijal-2,255 V (Lu3+ + 3e- → Lu)
Elektronegativnost1,27 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
173Lu

sin

1,37 god ε 0,671 173Yb
174Lu

sin

3,31 god ε 1,374 174Yb
174mLu

sin

142 d IP 0,171 174Lu
ε 1,545 174Yb
175Lu

97,41 %

Stabilan
176Lu

2,59 %

3,78 · 1010 god β- 1,192 176Hf
176mLu

sin

3,6832 h β- 1,315 176Hf
ε 0,229 176Yb
177Lu

sin

6,734 d β- 0,498 177Hf
177mLu

sin

160,4 d β- 1,468 177Hf
IP 0,970 177Lu
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
(prah)

Lahko zapaljivo

F
Lahko zapaljivo
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: 11
S: 16-33-36/37/39
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Lutecij (latinski - lutetium) jeste hemijski element sa simbolom Lu i atomskim brojem 71. To je srebrenasto-svijetli metal, koji je na suhom zraku otporan na koroziju, ali ne i u prisustvu vlage. Lutecij se smatra prvim elementom u 6. periodi prelaznih metala ili, u drugim prilikama, posljednjim elementom serije lantanoida. Tradicionalno se ubraja u rijetke zemlje. Ime je dobio od latinskog naziva za Pariz.

Lutecij su nezavisno jedan od drugog 1907. otkrili francuski naučnik Georges Urbain, austrijski mineralog baron Carl Auer von Welsbach i američki hemičar Charles James. Svi su pronašli lutecij kao nečistoću u mineralu iterbiji, za koji se prethodno mislilo da se u potpunosti sastoji od elementa iterbija. Prepirka oko prvog otkrića uslijedila je vrlo brzo, nakon što su se Urbain i von Welsbach međusobno optuživali da su objavljeni rezultati poslužili ovom drugom za objavu otkrića. Čast za davanje imena elementu pripala je Urbainu, jer je on svoje rezultate objavio prije. Odabrao je ime lutecium za novi element, ali je 1949. promijenjeno na lutetium. Godine 1909. napokon je čast otkrića pripisana Urbainu, a njegov prijedlog imena usvojen. Međutim, naziv kasiopeij (cassiopeium kasnije cassiopium) koji je predložio von Welsbach je korišteno među mnogim njemačkim naučnicima sve do 1950tih.

On nije izrazito raširen element, mada je znatno zastupljeniji od srebra u Zemljinoj kori. Upotrebljava se u vrlo malo aplikacija. Izotop lutecij-176 je relativno dosta raširen (2,5%) radioaktivni izotop čije vrijeme poluraspada iznosi 38 milijardi godina, a koristan je u procjenama starosti meteorita. Lutecij se često javlja povezan s drugim elementima poput itrija, a ponekad se koristi u legurama s metalima te kao katalizator u raznim hemijskim reakcijama. 177Lu-DOTA-TATE se koristi pri radionuklidnoj terapiji u nuklearnoj medicini kod liječenja neuroendokrinih tumora. Lutecij ima najvišu tvrdoću po Brinellu od svih lantanoida od 890 do 1300 MPa.[6]

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom binder
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Greenwood
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom magnet
  4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom weastr
  5. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Zhang
  6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom samsonov

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search