Miocen (simbol M-[1]) prva je geološka epoha neogena i trajala je od 23.03 da 5.332 miliona godina, (G). Mioncenu je ime dao Charles Lyell iz grčke riječi μείων (meiōnda , "manje") i καινός (kainosda , "novi")[2] i znaci "nedavno" jer ima 18% manje modernih beskičmenjaka nego plicoen. Miocen dolazi poslije oligocena, a nakon njega nastupa pliocen.
Prelaz iz oligocena u miocen dogodio se dok se Zemlja hladila za vrijeme čestih ledenih doba. Miocen nema globalni događaj kao granice, nego su granice regionalnog karakter između toplijeg oligeocena i hladnijeg pliocena.
U miocenu se razvijaju čovjekoliki majmuni te postaju rašireni u Starom svijetu. Do kraja epohe preci ljudi odjeljuju se od čimpanzi te imaju svoj evolucijski put. Kao i u oligocenu, pašnjaci se šire na račun šuma i prašuma. U miocenu nastaju šume morskih trava, te one postaju jedan od najproduktivnijih zemaljskih ekosistema.[3] Biljke i životinje u miocenu su recentne. Razvijaju se i utvrđuju ptice i sisari. Rastu brojevi kitova, foka i morskih zrava. Posebno je zanimljiv period za geologe zbog himalajske orogeneze.[4]
|access-date=
(pomoć)
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search