Muzej

Muzej (od starogrčkog . μουσείο[ν], musío - sjedište Muza) je ustanova posvećena izlaganju i očuvanju kulturno značajnih predmeta. Mnogi muzeji imaju izložbe ovih predmeta koje su javno izložene, a neki imaju privatne kolekcije koje koriste istraživači i stručnjaci. U poređenju sa bibliotekom, muzej ima mnogo širi spektar predmeta i obično se fokusira na određenu temu kao što su umjetnost, nauka, prirodna historija, lokalna historija i druge teme. Javni muzeji u kojima se održavaju izložbe i interaktivne demonstracije često se smatraju turističkim atrakcijama, a mnogi muzeji privlače veliki broj posjetitelja izvan zemlje domaćina, a najposjećeniji muzeji na svijetu redovito privlače milijune posjetitelja godišnje.

španski: Museo Chileno de Arte Precolombino u Santiago, Čile

Egipatski muzej u Kairu, Egipat

Kanadski muzej nauke i tehnologije u Ottawi, Kanada

Muzej umjetnosti Hong Kong u Hong Kongu

Kuća robova u Gorée, Senegal

Diorama Indijskom muzeju u Kalkuta, Indija

Galerija u Muzej Sukiennice u Krakówu, Poljska

Dijele se na:

• naučne (arheološki, historijski, etnografski, prirodoslovni, tehnički, vojni, kriminalistički, higijenski, školski, pomorski i dr.)
• i umjetničke (koji sadrže zbirke slika, skulptura, grafika i objekata primijenjene umjetnosti).

Po karakteru, strukturi i teritorijalnoj kompetenciji na državne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zavičajne. Često se upotrebljavaju i nazivi umjetnička galerija (za veće zbirke slika i skulptura) i kabinet (za zbirke grafika, novaca i medalja).

Prvi muzej pojavljuje se u helenističkoj Aleksandriji, a današnji tip zbirke umjetnina i rijetkosti u doba renesanse u Italiji. I crkvene riznice imat će značajnu ulogu u sakupljanju i čuvanju vrijednih predmeta od srednjeg vijeka pa sve do danas. Iz renesansnih zbirki razvit će se muzeji i galerije. Od vremena Francuske revolucije muzeji se otvaraju javnosti (1793. godine Louvre je postao prvi nacionalni muzej u Evropi i od njegovog otvaranja kraljevske zbirke Louvrea postaju dostupne široj javnosti.), u 19. vijeku većinom dobijaju vlastite zgrade, prilagođene vlastitoj namjeni, a u 20. vijeku ustaljuju se principi za savremenu muzejsku arhitekturu.

Osim izložbenih prostorija muzej ima spremišta (čitav se inventar rijetko izlaže), prostorije za restauriranje i prepariranje muzejskih predmeta, fotografski laboratorij, prostorije za stručno osoblje, s inventarima i bibliotekom. U Drugom svjetskom ratu i drugim ratovima mnoštvo muzeja je uništeno.

Od osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu 1888. godine počinje sistematski muzeološki rad u Bosni i Hercegovini.

Nauka koja proučava ciljeve i principe rada muzeja naziva se muzeologija. Dijeli se na opću i specijaliziranu muzeologiju. Historija muzeja predstavlja uvod u opću muzeologiju.