Nacija

Nacija je veliki tip društvene organizacije u kojoj je kolektivni identitet nastao iz kombinacije zajedničkih karakteristika date populacije, kao što su jezik, historija, etnička pripadnost, kultura, teritorija ili društvo. Neke nacije su izgrađene oko etničke pripadnosti, dok su druge vezane političkim ustavima.[1]

Nacija je generalno otvorenije politički nego etnička grupa.[2][3] Benedict Anderson definiše naciju kao "zamišljenu političku zajednicu […] zamišljenu zato što pripadnici čak i najmanje nacije nikada neće upoznati većinu svojih kolega, upoznati ih ili čak čuti za njih, ali u mislima svakoga živi slika njihovog zajedništva".[4]

Anthony D Smith definiše nacije kao kulturno-političke zajednice koje su postale svjesne svoje autonomije, jedinstva i posebnih interesa.[5]

Konsenzus među naučnicima je da su nacije društveno konstruisane, historijski kontingentne i organizaciono fleksibilne.[6] Kroz historiju, ljudi su bili vezani za svoju rodbinsku grupu i tradiciju, teritorijalne vlasti i svoju domovinu, ali nacionalizam – verovanje da država i nacija treba da budu usklađeni kao nacionalna država – nije postao istaknuta ideologija sve do kraja 18.[7]

Doktrina je sama po sebi etička i filozofska i početna je faza za stvaranje ideologije i nacionalizma. Pripadnici jedne nacije su specifični po tome što imaju zajednički identitet i gotovo uvijek zajedničko srodstvo i porijeklo u smislu nasljedstva. Nacionalni identitet podrazumjeva prepoznatljive specifičnosti određene grupe kao i lični osjećaj pripadnosti. U određivanju identiteta se koristi i primjenjuje veoma širok kriteriji. Male razlike u govoru mogu biti dovoljne da se neko okarakteriše kao član druge nacije. S druge strane dvije osobe mogu biti podjeljene razlikama u mišljenju, vjerovanju, mjestom boravka, vremenom pa čak i govornim jezikom a da se međusobno smatraju i da ih i drugi smatraju, dijelom iste nacije.

Smatra se da pripadnici jedne nacije dijele određene karakteristike i norme ponašanja, određene odgovornosti prema ostalim pripadnicima te nacije i određene odgovornosti za djela pripadnika iste nacije.

Nacije postoje više generacija i uključuju i preminule članove. Na apstraktan način, shvatanje je da nacije uključuju i buduće generacije.

Nacija nema rok trajanja i obično je stara nekoliko vijekova. Predhodni događaji se opisuju sa tim razmišljanjem kao naprimjer oslovljavanje “naše vojske“ u ratovima koji su se desili predhodnih vijekova.

Naziv nacija se često koristi kao sinonim za naziv etnička grupa (ponekad etnos), ali iako je etnicitet danas jedan od najvažnijih aspekta kulturnog i društvenog identiteta za pripadnike određene nacije, osobe istog etničkog porijekla mogu da žive u različitim nacionalnim državama te se po tome smatrati pripadnicima zasebne nacije. Nacionalni identitet je često osporen čak i do individualnog nivoa.

Država koja se specifično izjašnjava kao domovina određene nacije naziva se nacionalnom državom i većina modernih država spada u tu kategoriju, iako možda postoje oštri sporevi o njenom legitimitetu. U najuobičajenom značenju riječi nacija, zemlja i država često se smatraju bliskim značenjima tj. definicija nacije može označiti stanovnike teritorije jedne suverene države (de jure i de facto države).

Ipak, u najužoj definiciji nazivi kao što su nacija, etnos i narod označavaju grupu ljudskih bića u usporedbi sa riječi zemlja koja označava teritoriju dok riječ država označava legitimnu, administrativnu i odlukodavnu instituciju. Ipak stvari se opet kompliciraju kad se govori o nacionalnim i internacionalnim kao riječima koje označavaju države.

  1. ^ Eller 1997.
  2. ^ Garner, Bryan A., ured. (2014). "nation". Black's Law Dictionary (10th izd.). Thomson Reuters. str. 1183. ISBN 978-0-314-61300-4.
  3. ^ James, Paul (1996). Nation Formation: Towards a Theory of Abstract Community. London: SAGE Publications. Arhivirano s originala, 6. 10. 2021. Pristupljeno 15. 9. 2019.
  4. ^ Anderson, Benedict R. O'G. (1991). Imagined communities: reflections on the origin and spread of nationalism. London: Verso. str. 6–7. ISBN 978-0-86091-546-1.
  5. ^ Smith, Anthony D. (8. 1. 1991). The Ethnic Origins of Nations. Wiley. str. 17. ISBN 978-0-631-16169-1 – preko Google Books.
  6. ^ Mylonas, Harris; Tudor, Maya (2021). "Nationalism: What We Know and What We Still Need to Know". Annual Review of Political Science. 24 (1): 109–132. doi:10.1146/annurev-polisci-041719-101841.
  7. ^ Kohn, Hans (2018). Nationalism. Encyclopedia Britannica. Arhivirano s originala, 15. 1. 2022. Pristupljeno 12. 1. 2022.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search