Neolit

Područje Plodnog polumjeseca, jedno od nekoliko područja porijekla neolita
Skulptura boginje iz neolita
Crtež na kamenu iz neolita

Mlađe kameno doba (također neolit i neolitik - ime dobija od grčkih riječi neos = nov, mlad + lithos = kamen) period je prahistorije u kojem je čovjek potpuno ovladao proizvodnjom i upotrebom oružja i oruđa od izglačanog kamena. Ljudske zajednice nisu istovremeno savladale ovu vještinu. One koje su ranije počele koristiti bolje oruđe, brže su napredovale i ušle su u neolit prije onih koji su u dalje klesali kamen. Najbrže su se razvijala društva na Bliskom istoku. Tamo je mlađe kameno doba počelo oko 10.200 godina p. n. e. Na središnjem Balkanu je mlađe kameno doba počelo oko 6.500. godine p. n. e.[1] Pored novog načina obrade kamena i izrade boljeg lovačkog oružja, čovjek neolita je usavršio ribolovni alat, naučio izrađivati glineno oruđe i napravio prvi razvoj. Ipak, najvažnije od svega je bilo pripitomljavanje životinja[2] i uzgoj divljih žitarica.[3]

Karta Evrope u srednjem neolitiku

Osnovna obilježja mlađeg kamenog doba su razvoj zemljoradničke i stočarske privrede, pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na sjedilački način života, te proizvodnja keramičkog posuđa i drugih predmeta od pečene gline. Kameno oruđe i oružje i dalje se proizvodi (sve do u bronzano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta.

Mlađe kameno doba se nije ravnomjerno pojavljivalo u svim krajevima svijeta niti na evropskome tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. milenija p. n. e. Britanski prahistoričar Gordon Childe uveo je u nauku pojam neolitske revolucije, prve revolucije u historiji ljudskog roda koja je imala društveno-privredni karakter.[4]

Neolitske promjene se nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova.[5] Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (Plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. godina p. n. e.; Azija - riža, proso oko 6000. g. p. n. e.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krompir u 7. mileniju p. n. e.)

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Gumbitas
  2. ^ "Rane domesticirane životinje". Internet archive. Arhivirano s originala 21. 10. 2013. Pristupljeno 9. 2. 2019.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)(en)
  3. ^ "Cristian Violatti –Neolithic Period". Ancient history eciklopedya. Pristupljeno 9. 2. 2019.
  4. ^ History.com Editors - Neolitska revolucija
  5. ^ - Šta je neolitska revolucija

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search