Nihonij

Nihonij,  113Nh
Nihonij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojNihonij, Nh, 113
SerijaMetali
Grupa, Perioda, Blok13, 7, p
Izgled-
CAS registarski broj54084-70-7
Zastupljenost0 %
Atomske osobine
Atomska masaoko 287 u
Atomski radijus (izračunat)170 (?)[1] ( -) pm
Kovalentni radijus172–180 (?)[2] pm
Van der Waalsov radijus? pm
Elektronska konfiguracija[Rn] 5f146d107s27p1 (?)[1]
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 32, 32, 18, 3
1. energija ionizacije704,9 (?)[1] kJ/mol
2. energija ionizacije2240 (?)[3] kJ/mol
3. energija ionizacije3020 (?)[3] kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto (?)[1][2][4]
Kristalna strukturaheksagonalna gusto pakovana (?)[5]
Gustoća16.000 (?)[3] kg/m3
Tačka topljenja700 (?)[1] K (430 °C)
Tačka ključanja1430 (?)[1][3] K (1130 °C)
Molarni volumen? m3/mol
Toplota isparavanja7,61 (?)[2] kJ/mol
Toplota topljenja130 (?)[4] kJ/mol
Brzina zvuka? m/s
Hemijske osobine
Oksidacioni broj−1, 1, 3, 5 (?)[1][3][6]
Elektronegativnost(Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
286Nh

sin

20 s α 9,63 282Rg
285Nh

sin

5,5 s α 9,74; 9,48 281Rg
284Nh

sin

480 ms α 10,00 280Rg
283Nh

sin

100 ms α 10,12 279Rg
282Nh

sin

70 ms α 10,63 278Rg
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Oznaka upozorenja nepoznata[7]
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: /
S: /
Ostala upozorenja
Radioaktivnost
Radioaktivni element
Radioaktivni element

Radioaktivni element
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Nihonij je vještački hemijski element sa simbolom Nh i atomskim brojem 113. On je ekstremno radioaktivan, a njegov najstabilniji do danas poznati izotop, Nh-286 ima vrijeme poluraspada od oko 10 sekundi. U periodnom sistemu, nihonij se nalazi u p-bloku transaktinoidnih elemenata. Član je 7. periode i smješten je u 13. grupu elemenata (grupa bora) periodnog sistema, mada još uvijek nije potvrđeno da će se on ponašati kao teži homolog elementa talija koji je u istog grupi.

Otkriće nihonija prvi put je 2003. objavio zajednički rusko-američki tim pri Združenom institutu za nuklearno istraživanje (JINR) sa sjedištem u ruskom gradu Dubna, a naredne 2004. godine slično otkriće su objavili i japanski naučnici pri RIKEN-u. Potvrda ova dva otkića uslijedila je tokom nekoliko godina, a bila je plod međunarodne saradnje i nastojanja, koja su uključivala nezavisne timove naučnika koji su radili u SAD, Njemačkoj, Švedskoj i Kini, kao i prvobitne otkrivače u Rusiji i Japanu. U decembru 2015. Međunarodna unija za čistu i primijenjenu hemiju i fiziku formirali su zajedničku radnu grupu koja je zvanično priznala postojanje elementa, te je čast i prioritet za davanje imena novom elementu dala japanskim naučnicima pri RIKEN-u, jer su presudili da je RIKEN-ov tim nedvosmisleno demonstrirao da se u njihovim podacima i zapažanjima zaista radi o elementu 113, dok su takvi dokazi u radovima JINR izostali. Japanski tim predložio je naziv nihonium u martu 2016. a u novembru iste godine IUPAC ga je prihvatio i proglasio zvaničnim. Naziv elementa potječe iz japanskog imena za državu Japan (日本 nihon?).

Za nihonij se očekuje da bude unutar granica "ostrva stabilnosti", pretpostavljenom konceptu koji pokušava objasniti zašto neki superteški nuklidi imaju neuobičajeno duga vremena poluraspada, u usporedbi sa trendom izuzetno brzo opadajuće stabilnosti elemenata koji slijede nakon bizmuta. Eksperimenti uglavnom podržavaju ove teoretske pretpostavke, a izmjerena vremena poluraspada potvrđenih izotopa nihonija povećavaju se od milisekundi do nekoliko sekundi, povećanjem broja neutrona i približavanjem "ostrvu stabilnosti". Za nihonij je izračunato da bi mogao imati neke osobine slične svojim lakšim homolozima: boru, aluminiju, galiju, indiju i taliju, te da bi se ponašao kao postprelazi metal kao i četiri teža elementa iz ove grupe, mada bi mogle postojati i određene razlike u odnosu na njih. Naprimjer, nihonij bi trebao imati dosta stabilnije oksidacijsko stanje +1 od stanja +3, slično taliju, ali bi u stanju +1 nihonij trebao biti dosta sličniji srebru i astatu nego taliju. Preliminarni eksperimenti iz 2017. pokazali su da elementarni nihonij nije mnogo volatilan (nestabilan), iako je njegova hemija u velikoj mjeri još neistražena.

  1. ^ a b c d e f g Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Haire
  2. ^ a b c Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom B&K
  3. ^ a b c d e Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom BFricke
  4. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom EB
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom NhFl
  6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Thayer82
  7. ^ EU ovaj element još uvijek nije stavila na spisak opasnih elemenata, međutim trenutno nije moguće pronaći pouzdani izvor ili literaturu o opasnim svojstvima ove supstance. Radioaktivnost ne spada u opasna svojstva koja se ovdje navode.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search