Nobelij

Nobelij,  102No
Nobelij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojNobelij, No, 102
SerijaAktinoidi
Grupa, Perioda, BlokAc, 7, f
Izgled-
CAS registarski broj10028-14-5
Zastupljenost0 %
Atomske osobine
Atomska masa259 u
Atomski radijus (izračunat)? ( -) pm
Kovalentni radijus? pm
Van der Waalsov radijus? pm
Elektronska konfiguracija[Rn] 5f147s2
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto[1]
Gustoćapretpostavljeno 9.940[2] kg/m3
Magnetizam?
Tačka topljenja1100[1] K (827 °C)
Tačka ključanja? K (? °C)
Molarni volumen? m3/mol
Toplota isparavanja? kJ/mol
Toplota topljenja? kJ/mol
Brzina zvuka? m/s
Hemijske osobine
Oksidacioni broj+2, +3
Elektronegativnost1,3[3] (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
257No

sin

25 s α 8,450 253Fm
259No

sin

58 min α 7,910 255Fm
ε 0,500 259Md
SR
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Oznaka upozorenja nepoznata[4]
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: /
S: /
Ostala upozorenja
Radioaktivnost
Radioaktivni element
Radioaktivni element

Radioaktivni element
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Nobelij (lat. nobelium) jeste sintetički hemijski element sa simbolom No i atomskim brojem 102. Ime je dobio po hemičaru Alfredu Nobelu, izumitelju dinamita. To je radioaktivni metal, deseti transuranijski element i pretposljednji član serije aktinoida. Kao i svi elementi sa atomskim brojem iznad 100, nobelij se može dobiti samo u ubrzivaču čestica putem bombardiranja lakših elemenata nabijenim česticama. Do danas je otkriveno dvanaest izotopa ovog elementa, među kojim je najstabilniji 259No sa vremenom poluraspada od 58 minuta, mada se kratkoživući 255No (vrijeme poluraspada 3,1 minute) najčešće koristi u hemiji, jer se može dobiti u znatno većem obimu.

Ograničeni hemijski eksperimenti su pokazali da se nobelij ponaša kao teži homolog svog "komšije" u periodnom sistemu, iterbija. Nakon otkrića nobelija, predviđeno je da bi on mogao imati stabilno oksidacijsko stanje +2, kao i stanje +3 koje je karakteristično za druge aktinoide. Hemijske osobine ovog metala nisu potpuno poznate, osim u njegovim vodenim rastvorima. Kasnije su predviđanja potvrđena, i dokazano je da je stanje +2 mnogo stabilnije od stanja +3 u vodenom rastvoru, te da je vrlo teško "zadržati" nobelij u stanju +3.

Tokom 1950tih i 1960zih, mnoge laboratorije su tvrdile da su otkrile nobelij, između ostalih, u Švedskoj, Sovjetskom savezu i SAD. Iako su švedski naučnici vrlo brzo povukli svoje tvrdnje, prioritet za davanje imena novom elementu kao i čast za otkriće bili su kamen spoticanja između američkih i sovjetskih naučnika, sve dok 1997. godine IUPAC nije dao prednost sovjetskim naučnicima za otkriće elementa, ali je zadržao naziv nobelium, prijedlog Šveđana, jer se taj naziv najduže i najčešće koristio u nauci i literaturi.

  1. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom CRC
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom density
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom jadean
  4. ^ EU ovaj element još uvijek nije stavila na spisak opasnih elemenata, međutim trenutno nije moguće pronaći pouzdani izvor ili literaturu o opasnim svojstvima ove supstance. Radioaktivnost ne spada u opasna svojstva koja se ovdje navode.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search