Nobelova nagrada za hemiju

Nobelova nagrada za hemiju
Zlatna medalja sa dubljom slikom čovjeka s bradom koji je profilom okrenut u lijevu stranu. Sa lijeve strane čovjeka je tekst "Alfr •"onda "NOBEL", a na desnoj strani, tekst (manji) "NAT •" onda "MDCCCXXXIII" gore, a zatim (manje) "OB •" onda "MDCCCXCVI" ispod.
Otkrića u oblasti hemije
LokacijaStockholm, Švedska
U organizacijiŠvedska kraljevska akademija nauka
Prvi put dodijeljena1901.
Službeni veb-sajtwww.nobelprize.org/prizes/chemistry/

Nobelova nagrada za hemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada koju dodjeljuje Švedska kraljevska akademija nauka naučnicima iz različitih oblasti hemije. Jedna je od pet Nobelovih nagrada koju je 1895. godine ustanovio švedski naučnik i inovator Alfred Nobel za izuzetne doprinose u hemiji, fizici, književnosti, fiziologiji ili medicini kao i dostignuća na uspostavljanju mira u svijetu. Sredstva za nagrade se isplaćuju iz Nobelovog fonda a nagrade dodjeljuje Švedska kraljevska akademija nauka na prijedlog Nobelovog komiteta za hemiju, koji se sastoji od pet članova koje je izabrala Akademija. Nagrada se dodjeljuje u Stockholmu, na godišnjoj ceremoniji koja se održava 10. decembra, na godišnjicu smrti utemeljitelja nagrade.

Prva Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena je 1901. holandskom hemičaru Jacobus Henricus van 't Hoffu za otkrivanja zakona hemijske dinamike i osmotskog pritiska u rastvorima. Od 1901. do 2018. godine, nagrada je dodijeljena za ukupno 180 osoba.[1] Britanski biohemičar Frederick Sanger je jedina osoba koja je dvostruki dobitnik Nobelove nagrade za hemiju (1958. i 1980).

Dobitnici nagrade za 2018. godinu su naučnici Frances Arnold, George P. Smith i Gregory Winter.

  1. ^ "Facts on the Nobel Prize in Chemistry". nobelprize.org. Pristupljeno 10. 12. 2018.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search