OPEC

Organizacija zemalja izvoznica nafte
Zastava
Članice OPEC-a i OPEC+
Glavno sjedište		Beč, Austrija
Službeni jezik		Engleski jezik
Broj zemalja članica		12 OPEC članica 10 OPEC+ članica 6 zemalja posmatrača
Lideri
• Generalni sekretar		Haitham el-Ghais
Zakonodavstvo
Datum osnivanja		September 1960 (prije 64 godine) (September 1960)
Veb-sajt		opec.org

Organizacija zemalja izvoznica nafte (engleski Organization of the Petroleum Exporting Countries (OPEC)) je kartel koji omogućava saradnju vodećih zemalja koje proizvode naftu i ovise o nafti kako bi zajednički uticale na globalno tržište nafte i maksimizirale profit. Osnovana je 14. septembra 1960. u Bagdadu od strane prvih pet članica koje su Iran, Irak, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venecuela. Organizacija, koja se trenutno sastoji od 12 zemalja članica, čini oko 30% svjetske proizvodnje nafte.^[1] Izvještaj iz 2022. dalje navodi da su zemlje članice OPEC-a odgovorne za otprilike 38% toga.^[2] Osim toga, procjenjuje se da se 79,5% svjetskih dokazanih rezervi nafte nalazi u zemljama OPEC-a, a samo na Bliskom istoku otpada 67,2% ukupnih rezervi OPEC-a.^[3][4]

Glavni cilj Organizacije prema njenom Statutu jest koordinacija i ujednačenje naftne politike zemalja članica i ustanovljavanje najboljih načina da se očuvaju njihovi interesi, pojedinačni i kolektivni; smišljanje načina i sredstava za stabilizaciju cijena na međunarodnim naftnim tržištima s ciljem uklanjanja štetnih i nepotrebnih fluktuacija cijena; stalnu brigu o interesima zemalja proizvođača i nužnost osiguranja stalnog prihoda zemalja proizvođača, te efikasno, ekonomično i stalno snabdijevanje naftom zemalja potrošača, te pravični povrat uloženog kapitala onima koji ulažu u naftnu industriju.^[5]

U nizu koraka 1960-ih i 1970-ih, OPEC je restrukturirao globalni sistem proizvodnje nafte u korist država koje proizvode naftu i udaljio se od oligopola dominantnih anglo-američkih naftnih kompanija ("Sedam sestara").^[6] Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ograničenja u proizvodnji nafte dovela su do dramatičnog rasta cijena nafte s dugotrajnim i dalekosežnim posljedicama po globalnu ekonomiju. Od 1980-ih, OPEC je imao ograničen uticaj na svjetsku opskrbu naftom i stabilnost cijena nafte, budući da članice često varaju u svojim obavezama jedna prema drugoj, a kako obaveze članica odražavaju ono što bi radile čak i u odsustvu OPEC-a.^[7] Međutim, od 2020, zemlje OPEC-a, zajedno s učesnicima koji nisu iz OPEC-a, pomagale su u stabilizaciji tržišta nafte nakon što je pandemija COVID-a 19 rezultirala kolapsom potražnje za naftom. Ovo je omogućilo naftnim tržištima da ostanu stabilna u odnosu na druga tržišta energije koja su doživjela neviđenu volatilnost.^[8]

Od godine 1965. sjedište joj se nalazi u Beču.

Formiranje OPEC-a označilo je prekretnicu ka nacionalnom suverenitetu nad prirodnim resursima. Odluke OPEC-a su igrale istaknutu ulogu na globalnom tržištu nafte iu međunarodnim odnosima. Ekonomisti su OPEC okarakterizirali kao školski primjer kartela^[9] (grupe čiji članovi sarađuju na smanjenju tržišne konkurencije), ali one čije konsultacije mogu biti zaštićene doktrinom državnog imuniteta prema međunarodnom pravu.^[10]

Trenutne članice OPEC-a su Alžir, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Republika Kongo, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venecuela. U međuvremenu, Angola, Ekvador, Indonezija i Katar su bivše članice OPEC-a.^[11] Veća grupa pod nazivom OPEC+, koja se sastoji od članica OPEC-a i drugih zemalja proizvođača nafte, formirana je krajem 2016. kako bi ostvarila veću kontrolu na globalnom tržištu sirove nafte.^[12] Kanada, Egipat, Norveška i Oman su države posmatrači.

1. ^ "Opec: What is it and what is happening to oil prices?". BBC News (jezik: engleski). 3. 5. 2022.
2. ^ "Where our oil comes from - U.S. Energy Information Administration (EIA)". www.eia.gov. Pristupljeno 26. 3. 2024.
3. ^ Organization of the Petroleum Exporting Countries. (2023). OPEC Annual Statistical Bulletin (58th ed.), 90 pages. Retrieved from https://asb.opec.org/. ISSN: 0475-0608. (See pages 7 and 22).
4. ^ "OPEC Share of World Crude Oil Reserves".
5. ^ "Our Mission". OPEC. Pristupljeno 16. 2. 2013.
6. ^ Colgan 2021, The Rise of OPEC, pp. 59–93.
7. ^ Colgan, Jeff D. (2021). "The Stagnation of OPEC". Partial Hegemony: Oil Politics and International Order. Oxford University Press. str. 94–118. doi:10.1093/oso/9780197546376.001.0001. ISBN 978-0-19-754637-6.
8. ^ Stevens, Pippa (9. 4. 2020). "OPEC and allies agree to historic 10 million barrel per day production cut". CNBC.
9. ^ LeClair, Mark S. (8. 7. 2016) [2000]. "The History and Evlauation of Significant commodity Cartels". International Commodity Markets and the Role of Cartels (reprint izd.). Abingdon: Routledge. str. 81. ISBN 978-1-315-50088-1. Pristupljeno 11. 6. 2023. OPEC, najozloglašeniji od modernih kartela, efikasno je funkcionisao samo trinaest godina.
10. ^ Terhechte, Jörg Philipp (1. 12. 2009). "Applying European Competition Law to International Organizations: The Case of OPEC". u Herrmann, Christoph; Terhechte, Jörg Philipp (ured.). European Yearbook of International Economic Law 2010. Heidelberg: Springer Science & Business Media. str. 195. ISBN 978-3-540-78883-6. Pristupljeno 11. 6. 2023. [...] na pitanje da li su aktivnosti OPEC-a, aktivnosti njegovih država članica i preduzeća u državnom vlasništvu zaštićene principom državnog imuniteta, treba odgovoriti u skladu s preduvjetima koje postavlja Konvencija UN-a kao izraz zajedničkih principa međunarodnog prava . [...] ključno pitanje [...] u smislu međunarodnog prava je: 'Da li se OPEC bavi komercijalnim aktivnostima ili ne?'
11. ^ "OPEC: Member Countries". opec.org. Pristupljeno 22. 4. 2020.
12. ^ Cohen, Ariel. "OPEC Is Dead, Long Live OPEC+". Forbes. Arhivirano s originala, 2. 8. 2019. Pristupljeno 2. 8. 2019. Dogovor predstavlja najnoviji uspješan politički napor superkartela od 24 članice, neformalno nazvanog 'Bečka grupa' ili 'OPEC+', da stavi svoj palac na ljestvicu globalnih naftnih tržišta. I to je zaista ogroman palac. [...] 14 članica OPEC-a kontrolišu 35% globalnih zaliha nafte i 82% dokazanih rezervi. Uz dodatak 10 zemalja koje nisu članice OPEC-a, među kojima su Rusija, Meksiko i Kazahstan, ti udjeli se povećavaju na 55%, odnosno 90%. Ovo daje OPEC+ nivo uticaja na svjetsku ekonomiju kakav do sada nije viđen.