Islamska Republika Pakistan اسلامی جمہوریۂ پاکستان Islāmī Jumhūrīyah-e-Pākistān |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Himna: "Pak sarzamin shad bad"(Blagoslovljena budi sveta zemljo) |
||||||
![]() Položaj Pakistana
|
||||||
Glavni grad | Islamabad |
|||||
Službeni jezik | Urdu i engleski | |||||
Državno uređenje | ||||||
Asif Ali Zardari (آصف علی زرداری) | ||||||
• Premijer |
Shehbaz Sharif (شہباز شریف) | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | 14. august 1947. od Ujedinjenog Kraljevstva | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
796.095 km2 (34.) | |||||
3,1 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
212.742.631 [1] (5.) | |||||
• Gustoća |
234,4/km2 | |||||
Valuta | Pakistanska rupija | |||||
Vremenska zona | UTC +5, ljeti UTC +6 | |||||
Pozivni broj | +92 | |||||
Internetska domena | .pk |
Pakistan (Urdu: پاكستان ), zvanično Islamska Republika Pakistan je suverena država u Južnoj Aziji. Sa 212.742.631 stanovnikom (popis iz 2017) peta je najmnogoljudnija država na svijetu. Prostire se na površinu od 796.096 kvadratnih kilometara, što je čini 33. najvećom državom na svijetu. Pakistan se prostire 1.046 kilometara duž obala Arapskog mora i Omanskog zaliva na jugu. Graniči sa Indijom na istoku, Afganistanom na zapadu, Iranom na jugozapadu, te sa Kinom na jugozapadu i krajnjem sjeveroistoku.
Područje koje danas zauzima država Pakistan je bilo dom velikog broja drevnih naroda i kultura, uključujući Mehrgarh u neolitu i bronzanom dobu, te kasnije Hindusa, Indo-grka, Muslimana, Mongola i Sika. Područjem je vladao veliki broj carstava i dinastija, kao što su: Indijsko Mauryan carstvo, Perzijsko, Durrani i Siki carstvo. Kao rezultat borbe za nezavisnost Pakistanskog pokreta na čelu sa Muhammadom Ali Jinnahom, Pakistan je 1947. postao samostalna država. Godine 1956, Pakistan je proglašen prvom islamskom republikom na svijetu. Građanski rat 1971. rezultirao je secesiju istočnog dijela Pakistana, danas poznatog kao nezavisna država Bangladeš.
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search