Phoronida

Phoronida (Koljeno foronida ili potkovičara)
Sistematika
Carstvo	Animalia
Natkoljeno	Lophotrochozoa
Koljeno	Phoronida Hatschek, 1888.
Rodovi: Actinotrocha Phoronis Wright, 1856 Phoronopsis Gilchrist, 1907 †Diversipora? †Hederella? †Cytosporella? †Hederellids †Hernodia?

Phoronida – zvani potkovičasti crvi ili potkovičari – su malo koljeno morskih životinja koje koje filtriraju hranu iz vode, sa lofoforom ("krunom" ticalima) koji prav uspravne hitinske cijevi koje podupiru i štite njihova mehka tijela. Žive u većem dijelu okeana i mora, uključujući Arktički, ali isključujući Antarktički okean, između međuplimne zone do oko 400 metara dubine. Većina odraslih foronida su dugi oko 2 cm i široki oko 1,5 mm, iako su najveći dugačk i do 50 cm.

Donji kraj tijela je ampula (zadebljanje slično tikvici), koja usidrava životinju u cijev i omogućava joj da se vrlo brzo povuče svoje tijelo kada joj se prijeti. Kad se lofofore ispruži na vrhu tijela, cilije (male dlačice) na bočnim stranama od antena povuku čestice hrane u usta, koja su unutra i malo s jedne strane osnova lofofora. Neželjeni materijal može se isključiti zatvaranjem poklopca iznad usta ili ga odbiti grebenima, čije se cilija mogu prebaciti u naličje. Tada se hrana pomiče prema stomaku, koji je u ampuli. Čvrsti otpad se transportira zduž creva i kroz anus, koji se nalazi na kraju tijela i malo ispod lofofora.

Glavni cirkulacijski sud vodi sredinom tijela iz stomaka do kružnog suda u podnožju lofofora, a odatle pojedinačno slijepi sudovi izlazr u svaki pipak. Par žila u blizini tjelesnog zida vodi od lopfoforskog prstena do stomaka i prema slijepim granama po tijelu. Nemaju srce, ali glavni sudovi mogu se talasasto stiskati da bi prebacili „krv“. Foronidi ne prozračuju svoj trup kisik iz vode, već se oslanjaju na disanje kroz lofophore. Krv sadrži hemoglobin, što je kod tako malih životinja neobično i čini se da je prilagodba anoksičnom i hipoksičnom okruženju. Krv crva Phoronis architecta nosi dvostruko više kisika od čovjeka iste relativne težine. Dvije metanefridije filtriraju tjelesnu tekućinu, vraćajući sve korisne proizvode, a zbacujući preostali rastvorljivi otpad kroz par pora pored anusa.

Jedna vrsta gradi kolonije pupanjem ili cijepanjem na gornji i donji dio, a svi foronidi reproduciraju se seksualno, od proljeća do jeseni. Jaja većine vrsta tvore larve aktivno plivajućeg akinotroka koje se hrane planktonom. Aktinotroh se taloži na morskom dnu nakon otprilike 20 dana, a zatim u roku od 30 minuta dolazi radikalna promjena: larvene pipke zamijene odrasle lofofore; anus se pomiče odozdo prema malo izvan lukobrana, što mijenja oblik crijeva, iz uspravnog u U-zavoj, sa stomakom na dnu tijela. Jedna vrsta ima papučse larve, a larve nekoliko vrsta nisu poznate. Foronidi žive oko jedne godine.

Neke vrste žive odvojeno, u vertikalnim cevima ugrađenim u mehki sediment, dok druge tvore zapletene mase ukopane u kamenje i školjke. U nekim staništima populacije foronida dostižu desetine hiljada jedinki po kvadratnom metru ( 10.000/ m²). Larve aktinotrohi poznati su planktonski oblici i ponekad predstavljaju značajan dio biomase zooplanktona. Predatori potkovičara uključuju ribe, gastropode (puževi) i nematode (sitni okrugli crvi). Jedna foronidna vrsta nije prijatna mnogim epibentoskim predatorima. Razni paraziti infestiraju tjelesne šupljine foronida, probavni trakt i rese. Nije poznato imaju li foronidi značenje za ljude.Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) nije navela nijednu foronidnu vrstu kao ugroženu.

Od 2010. ne postoje nesporni fosili tijela foronida.Postoje dobri dokazi da su foronidnii fosilni tragovi pronađeni iz razdoblja, silura, devona, perma, jure i krede a moguće i ordovicija i trijasa. Foronidi, brachiopoda i bryozoa (ektoprokti) zajedno su nazvani Lophophorata, jer svi za isranu upotrebljavaju lofofore. Otprilike od četrdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća, porodična stabla zasnovana na embriološkim i morfolloškim pokazateljima, smjestila su lofofore u natkoljeno Deuterostomia, koje uključuje hordate i bodljokošce. Iako se manjina pridržava tog gledišta, većina istraživača sada foroide smatra članovima protostomiskoim nakoljenom Lophotrochozoa. Iako su analitičari koji koriste molekularnu filogeniju uvjereni da su članovi Lophotrochozoa međusobno srodniji nego nečlanovi, odnosi između članova uglavnom su nejasni. Neke analize foronida i brahiopoda smatraju ih sestrinskim grupama, dok druge foronide stavljaju u podgrupu unutar brahiopoda.