Prahistorija

Prahistorija (od grč. προϊστορία: προ - prije ^[1], ιστορία - priča; odnosno lat. praehistoria: prae - prethodni^[2], historia - latinizovana riječ ιστορία) je vremenski period koji traje do pojave prvih pisama. Pojam prahistorija javlja se tokom perioda prosvetiteljstva u radovima tadašnjih naučnika, kada je taj pojam imao značenje primitivnog a kojim su opisivali društva koja su postojala prije pojave pisma.^[3] Prva upotreba riječi prahistorija u engleskom jeziku (prehistory) zabilježena je u radu Daniela Wilsona Foreign Quarterly Review 1851. godine.^[4]

Vremenski period od trenutka kada je prahistorijski čovjek počeo da izrađuje oruđe i oružje se dijeli prema materijalu od koga je pravljeno i načinu njegove obrade na: kamena doba i to starije kameno doba (paleolit), srednje kameno doba (mezolit), mlađe kameno doba (neolit) te metalna doba (bakarno doba ili eneolit, bronzano doba i željezno doba).

1. ^ Milan Budimir, Ljiljana Crepajac (1991). Στοιχεια Ελληνικα, Osnovi grčke glotologije, st.433. Naučna knjiga, Beograd.
2. ^ Jovan Čolić (1991). Rečnik latinsko - srpsko-hrvatski. Dereta, Beograd.
3. ^ Eddy, Matthew Daniel (2011). The Line of Reason: Hugh Blair, Spatiality and the Progressive Structure of Language. Notes and Records of the Royal Society 65: 9–24.
4. ^ Eddy, Matthew Daniel (2011). The Prehistoric Mind as a Historical Artefact. Notes and Records of the Royal Society 65: 1–8.