Prometij

Prometij,  61Pm
Prometij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojPrometij, Pm, 61
SerijaLantanoidi
Grupa, Perioda, BlokLa, 6, f
Izgledmetalni sjaj
Zastupljenost1,5 · 10−19[1] %
Atomske osobine
Atomska masa146,9151 (147Pm)) u
Atomski radijus (izračunat)185 (205) pm
Kovalentni radijus199 pm
Van der Waalsov radijus- pm
Elektronska konfiguracija[Xe] 4f56s2
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 23, 8, 2
1. energija ionizacije540 kJ/mol
2. energija ionizacije1050 kJ/mol
3. energija ionizacije2150 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Gustoća7200[1] kg/m3 pri 298,15[2] K
Tačka topljenja1353 K (1080[3] °C)
Tačka ključanja3273 K (3000[3] °C)
Molarni volumen20,10 · 10-6[1] m3/mol
Toplota isparavanja290 kJ/mol
Toplota topljenja7,7 kJ/mol
Brzina zvukam/s
Specifična električna provodljivost1,33 · 106 S/m
Toplotna provodljivost15 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj3
Elektrodni potencijal−2,423 V
(Pm3+ + 3 e → Pm)[1]
Elektronegativnost1,13 (?) (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
143Pm

sin

265 d ε 1,041 143Nd
144Pm

sin

363 d ε 2,332 144Nd
145Pm

sin

17,7 god ε 2,322 145Nd
α 0,163 141Pr
146Pm

sin

5,53 god ε 1,472 146Nd
β- 1,542 146Sm
147Pm

sin

2,6234 god β- 0,224 147Sm
148Pm

sin

5,370 d β- 2,468 148Sm
149Pm

sin

53,08 h β- 1,071 149Sm
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Simbol nepoznat
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: nema oznaka upozorenja R
S: nema oznake upozorenja S
Ostala upozorenja
Radioaktivnost
Radioaktivni element
Radioaktivni element

Radioaktivni element
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Prometij (lat.: promethium) jest hemijski element sa simbolom Pm i atomskim brojem 61. Svi njegovi izotopi su radioaktivni. On je jedan od dva takva elementa nakon kojih u periodnom sistemu slijede stabilni elementi. Drugi takav element je tehnecij. Hemijski, prometij spada u lantanoide, koji spajanjem s drugim elementima grade soli. Jedino poznato stabilno oksidacijsko stanje prometija je +3.

Godine 1902. Bohuslav Brauner je predvidio postojanje tada još nepoznatog elementa čije osobine su između tada poznatih elemenata neodija (60) i samarija (62). Tu pretpostavku je potvrdio 1914. Henry Moseley, koji je nakon što je izmjerio atomske brojeve svih tada poznatih elemenata, pronašao da ne postoji element s atomskim brojem 61. Godine 1926. dvije grupe naučnika (jedna italijanska a druga američka) tvrdile su da su izdvojili uzorak elementa 61. Za oba "otkrića" uskoro se ispostavilo da su lažna. Tokom nuklearnog eksperimenta 1938. izvedenog na Državnom univerzitetu Ohio, dobijeno je nekoliko radioaktivnih nuklida koji zasigurno nisu mogli biti radioizotopi neodija ili samarija, ali zbog tadašnjeg nedostatka hemijskih dokaza da je dobijen element 61, otkriće nije priznato u tadašnjoj nauci. Prometij je prvi put proizveden i opisan u Nacionalnoj laboratoriji Oak Ridge 1945. nakon izdvajanja i analize proizvoda fisije uranijskog goriva kojeg su prethodno podvrgli radijaciji u grafitnom reaktoru. Naučnici su predložili naziv prometheum (koji se naknadno neznatno promijenio) što je izvedenica iz imena Prometeja, jednog od Titana iz grčke mitologije koji je po predaji ukrao vatru sa Olimpa i donio je ljudima, što simbolizira "istovremeno i smjelu i moguću zloupotrebu ljudskog znanja". Uzorak metalnog prometija prvi put je dobijen 1963. godine.

Postoje dva moguća izvora prirodnog prometija: rijetki radioaktivni raspad prirodnog izotopa europija-151 čime nastaje prometij-147 te raspadom uranija (nastaju razni izotopi). Praktična upotreba postoji samo za hemijske spojeve izotopa prometija-137, koji se koristi za atomske baterije i svjetleće boje, kao i za uređaje za mjerenje debljine laka ili boje, iako je prometij-145 najstabilniji izotop ovog elementa. Pošto su prirodni izvori prometija vrlo rijetki, on se obično sintetizira bombardiranjem uranija-235 (obogaćivanjem uranija) sa termičkim neutronima čime se kao proizvod fisije dobija prometij-147.

  1. ^ a b c d Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Binder
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Greenwood
  3. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Weigel_577

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search