Sinkopa

Sinkopa
Drugi nazivi	Nesvjestica, onesvještenje, nesvijest
Uljana slika Pietra Longhija pod nazivom "Nesvjestica" iz 1744.
Specijalnost	Neurologija, Kardiologija
Simptomi	Gubitak svijesti i mišićne snage[1]
Komplikacije	Ozljeđivanje[1]
Uobičajeno pojavljivanje	Bilo koja dob, brzi početak[1]
Trajanje	Kratkotrajna
Vrste	Srčana, refleksna, ortostatska hipotenzija
Uzroci	Smanjenje protoka krvi u mozgu
Dijagnostička metoda	Anamneza, fizički pregled, elektrokardiogram
Tretman	Na osnovu osnovnog uzroka
Prognoza	Zavisi od osnovnog uzroka
Frekvencija	~5 na 1.000 godišnje

U medicini, sinkopa (grč. συγϰοπή – sinkopa = skraćivanje) je nesvjestica uz nagli, kratkotrajni gubitak svijesti, obično zbog poremećaja krvnoga protoka u mozgu, u kojem na trenutak ponestane kisika (hipoksija). Prije nastupa sinkope osoba može osjetiti opću slabost, vrtoglavicu, mučninu, zamračenje vida, a koža je pokrivena hladnim znojem. Uzroci su mnogobrojni: naglo sniženje krvnoga pritiska pri ustajanju, napad ubrzanoga pulsa (paroksizamska tahikardija), podražaj živca vagusa, napad kašlja ili smijeha, pad koncentracije šećera u krvi, zagrcnuće hranom ili pićem i sl.). Uobičajeno je poznata kao nesvjestica, ili onesvještenje, gubitak svijesti i mišićne snage koju karakterizira brz početak, kratko trajanje i spontani oporavak.^[1] To je uzrokovano smanjenjem protoka krvi u mozak, obično zbog niskog krvnog pritiska.^[1] Ponekad postoje simptomi prije gubitka svijesti kao što su omaglica, znojenje, blijeda koža, zamagljen vid, mučnina, povraćanje ili osećaj toplote.< ref name=NIH2020 />^[1] Sinkopa također može biti povezana s kratkom epizodom trzanja mišića.^[1][2] Psihijatrijski uzroci također se mogu utvrditi kada pacijent doživi strah, anksioznost ili paniku; posebno prije stresnog događaja obično medicinske prirode.^[3][4] Kada svijest i snaga mišića nisu potpuno izgubljeni, to se naziva presinkopa.^[1] Preporučuje se da se presinkopa tretira isto kao i sinkopa.^[1]

1. ^ ^{a b c d e f g h i} Peeters, SY; Hoek, AE; Mollink, SM; Huff, JS (April 2014). "Syncope: risk stratification and clinical decision making". Emergency Medicine Practice. 16 (4): 1–22, quiz 22–23. PMID 25105200.
2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom NIH2020
3. ^ Chen-Scarabelli C, Scarabelli TM: Neurocardiogenic syncope. BMJ 2004;329:336–41
4. ^ Singh J.R., Rand E.B., Erosa S.C., Cho R.S., Sein M. Aromatherapy for Procedural Anxiety in Pain Management and Interventional Spine Procedures: A Randomized Trial. Am. J. Phys. Med. Rehabil.. 2021;100(10):978-982. doi:10.1097/PHM.0000000000001690