Veliki kineski zid

Veliki kineski zid
萬里長城 / 万里长城
Veliki zid dinastije Ming u Jinshanlingu
Karta svih zidnih konstrukcija
Opće informacije
Vrsta	Utvrđenje
Lokacija	Kina
Koordinate	40°41′N 117°14′E / 40.68°N 117.23°E / 40.68; 117.23
Svjetska baština
Zvanični naziv	Veliki kineski zid
Lokacija	Azija-Pacifik
Kriterij	kulturni: i, ii, iii, iv, vi
Referenca	438
Uvrštenje	1987 (11. sjednica)
Površina	2.151,55 ha
Tampon-zona	4.800,8 ha
Dužina	21.196,18 km[1][2][3]

Kineski zid (tradicionalno kinesko pismo: 萬里長城, pojednostavljeno kinesko pismo: 万里长城); jest niz utvrđenja izgrađenih preko historijskih sjevernih granica i drevnih kineskih država Carske Kine kao zaštita od raznih nomadskih grupa iz evroazijske stepe. Nekoliko zidova je izgrađeno još u 7. vijeku p. n. e,^[4] sa selektivnim dijelovima kojima se kasnije pridružio Qin Shi Huang (220–206 p. n. e.), prvi car Kine. Ostalo je malo od Qin zida.^[5] Kasnije su mnoge uzastopne dinastije izgradile i održavale višestruke pogranične zidine. Najpoznatije dijelove zida izgradila je dinastija Ming (1368–1644).

Osim odbrane, druge svrhe Velikog zida uključivale su graničnu kontrolu, omogućavanje nametanja carina na robu koja se prevozi duž Puta svile, regulisanje ili podsticanje trgovine i kontrolu imigracije i emigracije.^[6] Nadalje, odbrambene karakteristike Velikog zida poboljšane su izgradnjom karaula, vojnih kasarni, garnizonskih stanica, signalizacijskim mogućnostima putem dima ili vatre, te činjenicom da je staza Kineskog zida služila i kao transportni koridor.

Granične zidine koje su izgradile različite dinastije imaju višestruke slojeve. Zajedno se protežu od Liaodonga na istoku do jezera Lop na zapadu, od današnje kinesko-ruske granice na sjeveru do rijeke Tao (Taohe) na jugu; duž luka koji grubo ocrtava rub mongolske stepe; ukupno 21.196,18 km.^[7][3] Danas je odbrambeni sistem Velikog zida općenito priznat kao jedan od najimpresivnijih arhitektonskih podviga u historiji.^[8]

Kineski zid je najveća građevina na svijetu - jedina građevina na Zemlji, za koju se pogrešno tvrdi da se vidi sa Mjeseca^[9][10]. Proteže se od stepa srednje Azije do Žutog mora, dužinom od 8.851,8 kilometara, visinom od 10 do 16 metara, širinom od 8 metara, predstavlja uvjerljivo najduži zid na svijetu, i najveći odbrambeni objekat.

Početak gradnje Kineskog zida vezuje se za prvog kineskog cara Ćin Š’ huanga, koji je započeo njegovu izgradnju da bi zaštitio svoju zemlju od upada Huna, plemena nomada.

Građen je od zemlje, kamena i cigle, a njegova gradnja trajala je s prekidima u izgradnji, i rušenjima, sve do XVII vijeka.

Duž cijelog zida, u pravilnim razmacima, podižu se stražarnice, a po vrhu se pruža staza široka 4,5 m.

Veliki kineski zid je svjedočanstvo znanja, upornosti, i umijeća najmnogoljudnijeg naroda svijeta.

Danas je Kineski zid najveća turistička atrakcija Kine. Turisti iz cijeloga svijeta rangiraju Kineski zid na sam vrh najinteresantnijih turističkih destinacija. Po osnivanju Narodne Republike Kine preduzete se neophodne mjere zaštite Kineskog zida od daljnjeg propadanja. Zid je stavljen pod zaštitu države 1961. godine. Rekonstrukcija je obavljena najviše u oblasti Ba-da-ling, prolazu Šang-hai i prolazu Đija-ji. 1987. godine Kineski zid je uvršten u spisak svjetke baštine pod pokroviteljstvom UNESCOa.

1. ^ "China's Great Wall Found To Measure More Than 20,000 Kilometers". Bloomberg. June 5, 2012. Pristupljeno June 6, 2012.
2. ^ "China's Great Wall is 'longer than previously thought'". BBC News. June 6, 2012. Arhivirano s originala, December 5, 2021. Pristupljeno December 28, 2021.
3. ^ ^{a b} 中国长城保护报告 [Protection Report of the Great Wall of China]. National Cultural Heritage Administration.
4. ^ The New York Times with introduction by Sam Tanenhaus (2011). The New York Times Guide to Essential Knowledge: A Desk Reference for the Curious Mind. St. Martin's Press of Macmillan Publishers. str. 1131. ISBN 978-0-312-64302-7. Beginning as separate sections of fortification around the 7th century B.C.E and unified during the Qin Dynasty in the 3rd century B.C.E, this wall, built of earth and rubble with a facing of brick or stone, runs from east to west across China for over 4,000 miles.
5. ^ "Great Wall of China". Encyclopædia Britannica. Large parts of the fortification system date from the 7th through the 4th century BC. In the 3rd century BC Shihuangdi (Qin Shi Huang), the first emperor of a united China (under the Qin dynasty), connected a number of existing defensive walls into a single system. Traditionally, the eastern terminus of the wall was considered to be Shanhai Pass (Shanhaiguan) on the coast of the Bohai (Gulf of Zhili), and the wall's length – without its branches and other secondary sections – was thought to extend for some 6,690 km (4,160 mi).
6. ^ Shelach-Lavi, Gideon; Wachtel, Ido; Golan, Dan; Batzorig, Otgonjargal; Amartuvshin, Chunag; Ellenblum, Ronnie; Honeychurch, William (juni 2020). "Medieval long-wall construction on the Mongolian Steppe during the eleventh to thirteenth centuries AD". Antiquity (jezik: engleski). 94 (375): 724–741. doi:10.15184/aqy.2020.51. ISSN 0003-598X.
7. ^ "Great Wall of China even longer than previously thought". Canadian Broadcasting Corporation. 6. 6. 2012. Pristupljeno 6. 6. 2012.
8. ^ "Great Wall of China". History. 20. 4. 2009.
9. ^ "NASA". Arhivirano s originala, 8. 5. 2013. Pristupljeno 15. 1. 2013.
10. ^ "Intervju sa Neil Armstrogom" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 21. 10. 2012. Pristupljeno 15. 1. 2013.