Voda

Voda
Voda
Općenito
Hemijski spoj	Voda
Druga imena	aqua, dihidrogenmonoksid, hidrična kiselina, vodik-hidroksid
Molekularna formula	H2O
CAS registarski broj	7732-18-5
Kratki opis	Tečnost bez mirisa i okusa
Osobine1
Molarna masa	18,0153 g/mol
Agregatno stanje	tečno (20°C i 1 atm)
Gustoća	0,998 g/cm3(tečnost na 20 °C, 1 atm); 0,917 g/cm3 (led na 0 °C, 1 atm)
Tačka topljenja	0 °C (273,15 K)
Tačka ključanja	100 °C (373,15 K)
Pritisak pare	2,338 Pa pri 20 °C
Rastvorljivost	u haloalkanima, benzenu, višim alkanima, eterima, fenilima, cikloalkanima, alkoholima
Dipolni moment	1,85 D
	1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Video koji pokazuje stanja vode prisutna u svakodnevnom životu.

Voda je providna, bezbojna tekućina koja formira rijeke, jezera, okeane i kišu na Zemlji, i jedan je od osnovnih sastojaka svih živih bića. Kao hemijski spoj, molekule vode sadrže jedan atom kisika i dva atoma vodika, koji su spojeni kovalentnom vezom. Voda je tekućina pri standardnim uslovima temperature i pritiska, ali na Zemlji često se nalazi u svom čvrstom stanju, ledu, kao i u svom plinovitom stanju, vodenoj pari.

Voda prekriva 71% površine planete Zemlje.^[1] Ona je nezamjenjiva za sve poznate oblike života. Na Zemlji, 96,5% vode se nalazi u morima i okeanima, 1,7% u podzemnim vodama, 1,7% u lednicima i vječnom ledu na Antarktiku i Grenlandu, mali postotak u drugim većim vodenim površinama i 0,001% u atmosferi kao vodena para, oblaci (formirani od čvrstih i tečnih vodenih čestica kondenziranih u zraku) i atmosferske padavine.^[2]^[3] Samo 2,5% vode na Zemlje otpada na slatke vode, a 98,8% slatke vode nalazi se zarobljeno u ledu ili u podzemnim vodama. Manje od 0,3% slatkih voda na Zemlji nalazi se u rijekama, slatkovodnim jezerima i atmosferi, a čak i manji postotak slatkih voda (0,003%) nalazi se sadržan u biološkim oblicima i vještačkim proizvodima.^[2]

Voda na Zemlji se stalno kreće kroz ciklus isparavanja, transpiracije i evaporacije (evapotranspiracija), kondenzacije, padavina i otjecanja površinom, obično do mora ili okeana. Isparavanje i transpiranje doprinose količini padavina nad kopnom. Voda koja se koristi pri izračunu proizvodnje roba i usluga poznata je kao virtualna voda.

Voda ispravna i sigurna za piće je nezamjenjiva za ljudi i sva druga živa bića, čak iako im ona ne daje energiju ili organske hranjive materije. Pristup čistoj vodi za piće je poboljšan posljednjih nekoliko decenija u gotovo svim dijelovima svijeta, ali i pored toga još uvijek oko 1 milijarda ljudi nema pristup čistoj vodi a preko 2,5 milijarde ljudi nema pristup adekvatnom načinu zbrinjavanja otpadnih voda.^[4] Postoji jasna povezanost između pristupa čistoj vodi i bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika.^[5] Međutim, neki istraživači su procijenili da bi do 2025. više od polovine svjetskog stanovništva moglo biti suočeno sa problemima u vezi s vodom.^[6]

Izvještaj, objavljen u novembru 2009. sugerira da bi do 2030. u nekim područjima u razvoju, potražnja za vodom mogla nadmašiti njenu ponudu za oko 50%.^[7] Voda igra vrlo važnu ulogu u svjetskoj ekonomiji, između ostalog kao otapalo za široki spektar hemijskih supstanci, te kao rashladno sredstvo za industrijske mašine i slično. Oko 70% slatkih voda ljudi koriste za poljoprivredu.^[8]

^ "CIA-The world factbook". Central Intelligence Agency. Arhivirano s originala, 5. 1. 2010. Pristupljeno 20. 12. 2008.
^ ^a ^b Gleick, P.H., ured. (1993). Water in Crisis: A Guide to the World's Freshwater Resources. Oxford University Press. str. 13, tabela 2.1 "Water reserves on the earth". Arhivirano s originala, 8. 4. 2013. Pristupljeno 17. 12. 2014.
^ Water Vapor in the Climate System, Special Report, [AGU], decembar 1995. Vital Water, UNEP.
^ "MDG Report 2008" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 1. 7. 2018. Pristupljeno 25. 7. 2010.
^ "Public Services" Arhivirano 7. 4. 2012. na Wayback Machine, Gapminder video
^ Kulshreshtha, S.N (1998). "A Global Outlook for Water Resources to the Year 2025". Water Resources Management. 12 (3): 167–184. doi:10.1023/A:1007957229865
^ "Charting Our Water Future: Economic frameworks to inform decision-making" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 5. 7. 2010. Pristupljeno 17. 12. 2014.
^ Baroni, L.; Cenci, L.; Tettamanti, M.; Berati, M. (2007). "Evaluating the environmental impact of various dietary patterns combined with different food production systems". European Journal of Clinical Nutrition. 61 (2): 279–286.CS1 održavanje: više imena: authors list (link) doi:10.1038/sj.ejcn.1602522

[1] "CIA-The world factbook". Central Intelligence Agency. Arhivirano s originala, 5. 1. 2010. Pristupljeno 20. 12. 2008.

[b1-2] Gleick, P.H., ured. (1993). Water in Crisis: A Guide to the World's Freshwater Resources. Oxford University Press. str. 13, tabela 2.1 "Water reserves on the earth". Arhivirano s originala, 8. 4. 2013. Pristupljeno 17. 12. 2014.

[3] Water Vapor in the Climate System, Special Report, [AGU], decembar 1995. Vital Water, UNEP.

[UN-4] "MDG Report 2008" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 1. 7. 2018. Pristupljeno 25. 7. 2010.

[5] "Public Services" Arhivirano 7. 4. 2012. na Wayback Machine, Gapminder video

[6] Kulshreshtha, S.N (1998). "A Global Outlook for Water Resources to the Year 2025". Water Resources Management. 12 (3): 167–184. doi:10.1023/A:1007957229865

[7] "Charting Our Water Future: Economic frameworks to inform decision-making" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 5. 7. 2010. Pristupljeno 17. 12. 2014.

[Baroni2007-8] Baroni, L.; Cenci, L.; Tettamanti, M.; Berati, M. (2007). "Evaluating the environmental impact of various dietary patterns combined with different food production systems". European Journal of Clinical Nutrition. 61 (2): 279–286.CS1 održavanje: više imena: authors list (link) doi:10.1038/sj.ejcn.1602522

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]