Armenija

Republika Armenija Հայաստանի Հանրապետություն Hayastani Hanrapetut’yun
Zastava Grb
Himna Mer Hayrenik
Položaj Armenije
Glavni grad	Erevan
Službeni jezik	armenski
Državni vrh
- Predsjednik	Vahagn Khachaturyan
- Predsjednik Vlade	Nikol Pashinyan
Neovisnost	Od Sovjetskog Saveza 21. rujna 1991.
Površina	138. po veličini
- ukupno	29 743 km2
- % vode	4.71 %
Stanovništvo	133. po veličini
- ukupno (2021.)	2 963 900
- gustoća	137/km2
BDP (PKM)	procjena 2012.
- ukupno	19.65 milijardi $ (127.)
- po stanovniku	5838 $ (118.)
Valuta	dram (100 luma¹)
Pozivni broj	+374
Vremenska zona	UTC +4 UTC +5 ljeti
Internetski nastavak	.am
(1) izvan upotrebe

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu. Na zapadu graniči s Turskom, na sjeveru s Gruzijom, na istoku s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom i azerbajdžanskom eksklavom Nahičevan. Najveću dužinu kopnene granicu dijeli s Azerbajdžanom.

Pretežno je planinska država, s kontinentskom klimom u nižim i planinskom u višim dijelovima. Smještena je u sjevernome umjerenomu pojasu. prema procjenama, broji nešto manje od 3 milijuna stanovnika, većinski Armenaca. Službeni jezik je armenski. Glavni i najveći grad, u kojemu živi oko trećina stanovništva, jest Erevan. Armensko gospodarstvo najvećim se dijelom oslanja na poljoprivredu i uslužne djelatnosti. Službena valuta je dram.^[1]

Armenska državnost potječe još iz staroga vijeka, isprva kao satrapija Ahemedinska Perzijska Carstva, a potom i kao samostalno kraljevstvo. Prva je država u svijetu koja je kršćanstvo prihvatila kao službenu državnu vjeroispovijest. U srednjemu i novome vijeku područjem je geopolitičkih interesa različitih država i naroda (Turaka, Rusa i Iranaca). Raspadom Sovjetskoga Saveza proglašena je neovisnost. Ustavom iz 1995. ustrojena je kao unitarna republika s polupredsjedničkim sustavom, što je promijenjeno ustavnim amandmanima usvojenima referendumom 2015., kojima je usvojen parlamentarni sustav vlasti. Upravno-teritorijalno, Armenija je podijeljena na deset pokrajina (arm. marz) s Erevanom kao zasebnom jedinicom. Dan neovisnosti obilježava se 21. rujna.^[1]

Armenija je zemlja u razvoju. Unatoč zemljopisnome smještaju u Zakavkazju, geopolitički je europski usmjerena. Tako je članica Vijeća Europe, Istočnoga partnerstva Europske unije, Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe, Europske banke za obnovu i razvoj i inih udruženja. Uz europske organizacije, članica je i Azijske razvojne banke, Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, Euroazijskoga gospodarskoga saveza i Euroazijske razvojne banke. Punopravna je članica Ujedinjenih naroda. Priznaje neovisnost Gorskoga Karanaha.

1. ↑ ^{a b} Armenija enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 14. rujna 2022.