Australija

Ovo je glavno značenje pojma Australija. Za druga značenja pogledajte Australija (razdvojba).

Australija Commonwealth of Australia
Zastava Grb
Geslo nema (bivši: Advance Australia fair)
Himna Advance Australia Fair
Položaj Australije
Glavni grad	Canberra
Službeni jezik	(de jure) nema, (de facto) engleski
Državni vrh
- Kralj	Karlo III. generalni guverner David Hurley
- Predsjednik Vlade	Anthony Albanese
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva 1. siječnja 1901.
Površina	6. po veličini
- ukupno	7.686.850 km2
- % vode	1 %
Stanovništvo	51. po veličini
- ukupno (2016.)	23.401.892[1]
- gustoća	3,3/km2
Valuta	australski dolar (100 centa)
Pozivni broj	+61
Vremenska zona	UTC +8 do +10
Internetski nastavak	.au

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki. Susjedne države su Indonezija, Istočni Timor i Papua Nova Gvineja na sjeveru, Solomonski otoci, Vanuatu i Nova Kaledonija na sjeveroistoku te Novi Zeland na jugoistoku.

Australski domoroci Aboridžini su nastanjivali kontinent najmanje 40.000 godina prije dolaska Europljana. Nizozemci su otkrili Australiju 1606., a Velika Britanija ju je prisvojila 1770. Godine 1778. osnovana je kolonija Novi Južni Wales koja je isprva služila kao kažnjenička kolonija.^[2]

Šest australskih kolonija se 1. siječnja 1901. ujedinilo u federaciju i tako je stvoren Australski savez. Otada je Australija zadržala liberalnodemokratsko političko uređenje te je ostala dijelom Commonwealtha. Do danas je broj stanovnika narastao na gotovo 22 milijuna, a više od 60 % stanovništva je koncentrirano u obalnim gradovima od kojih su najveći Sydney, Melbourne, Brisbane, Perth i Adelaide.^[3] Glavni grad je Canberra, koja se nalazi u Teritoriju australskoga glavnog grada.

Australija je dvanaesto najveće gospodarstvo na svijetu, a zauzima visoko mjesto u mnogim istraživanjima kvalitete života kao što su indeks ljudskog razvoja, zdravstvena skrb, očekivani životni vijek, javno obrazovanje, gospodarske slobode i zaštita građanskih sloboda i političkih prava.^[4]

1. ↑ 2016 Census. Australian Bureau of Statistics. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2018. Pristupljeno 3. veljače 2019.
2. ↑ Agency, Digital Transformation. Convicts and the British colonies in Australia | australia.gov.au. www.australia.gov.au (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 1. siječnja 2016. Pristupljeno 4. siječnja 2017.
3. ↑ Australian Bureau of Statistics, Census data, 2011
4. ↑ Australia now world's 12th-largest economy. ABC News (engleski). 9. listopada 2009. Pristupljeno 4. siječnja 2017.