Bitka na Gvozdu

Bitka na Gvozdu
sukob: Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.

Smrt kralja Petra Snačića (Svačića) u bitki na Gvozdu prikazana na uljanoj slici Josipa Horvata Međimurca iz 1941. godine
Vrijeme kraj travnja/početak svibnja 1097. godine
Mjesto Područje gore Gvozd
(danas Petrova gora),
tadašnja Slovinska zemlja (Slavonija),
današnja središnja Hrvatska
Ishod  • Pobjeda Kraljevine Ugarske nad Hrvatskim Kraljevstvom
 • Pogibija hrvatskog kralja Petra Snačića
Sukobljene strane
Hrvatsko Kraljevstvo Kraljevina Ugarska
Zapovjednici
Petar Snačić Koloman
Jačina
nepoznato nepoznato
Gubitci
nepoznato
(poginuo kralj)
nepoznato
Na čelu ugarske vojske na Gvozdu bio je kralj Koloman Arpadović (ovdje je prikazan njegov brončani kip u Budimpešti)
Hrvatsku vojsku u bitki vodio je kralj Petar Snačić (Svačić) (na slici je njegov spomenik na Miljevcima, rad akademskog kipara Kažimira Hrastea)
Na Gvozdu je poginulog hrvatskog kralja 1894. godine naslikao umjetnik Oton Iveković
Prikaz krunidbe Kolomana Arpadovića na jednoj minijaturi iz mađarske ilustrirane kronike „Chronicon Pictum“ (sredina 14. stoljeća); uočljivo je da Koloman ima grbu na leđima
Na ovoj se mađarskoj karti vidi da je Kraljevina Hrvatska i Dalmacija u vrijeme Bele III. (1172.1196.) bila zasebno kraljevstvo, a Slavonija zaseban dio Kraljevine Ugarske

Bitka na Gvozdu bila je hrvatsko-ugarski oružani sukob koji se vodio 1097. godine na gori Gvozd između hrvatske vojske predvođene kraljem Petrom Snačićem (prema starijim izvorima Svačićem) i ugarskih snaga pod zapovjedništvom kralja Kolomana Arpadovića. Do bitke je došlo zbog zaoštravanja dinastičke krize nakon smrti Stjepana II., posljednjeg hrvatskog kralja iz dinastije Trpimirovića (sama kriza započela je nekoliko godina ranije, kada je 1089. umro kralj Dmitar Zvonimir), te ugarskog polaganja prava na hrvatsku krunu. Sraz dviju vojski na planini Gvozd bio je vrhunac tih dugotrajnih političkih i vojnih previranja u Hrvatskoj. Bitka je završila porazom Hrvata i smrću kralja Petra, što je imalo dalekosežne posljedice i značilo presudnu prekretnicu u hrvatskoj povijesti, jer od tada hrvatskim zemljama više nikad nisu vladali kraljevi narodne krvi, nego oni tuđinskog podrijetla, a srednjovjekovna hrvatska država, premda zadržavši mnoge atribute državnosti, bila je izložena mnogobrojnim stranim utjecajima i teritorijalnim posizanjima, što je potrajalo sve do današnjih dana. U spomen na kralja Petra, Gvozd je, prema tradicionalnoj hrvatskoj historiografiji, preimenovan u Petrovu goru.


© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search