Bizant

Istočno Rimsko Carstvo Ανατολική Ρωμαϊκή Αυτοκρατορία (grč.) Imperium Romanum Orientale (lat.) Carstvo Rimljana Βασιλεία Ῥωμαίων (starogrč.) Imperium Romanorum (lat.) Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων (grč.) Bizantsko Carstvo Βυζαντινή Αυτοκρατορία (grč.) Imperium Byzantinum (lat.) Carstvo ←   ←   ←   ← 330.¹/395. – 1453. →   →   →   → Zastava kasnog Carstva Grb Paleologa Geslo Βασιλεὺς Βασιλέων, Βασιλεύων Βασιλευόντων[a][1] Basileus Basileōn, Basileuōn Basileuontōn (hrv. Kraljevi kraljeva, koji vladaju nad kraljevima) Glavni grad Konstantinopol (330. – 1204., 1261. – 1453.) Niceja (1204. – 1261.) Jezik/ci grčki[2] i latinski (kasnije samo grčki kao službeni) Religija pravoslavlje[3] (službeno) grčki politeizam (do 380.), rimski politeizam (do 380.) Vlada monarhija Car  - 306. – 337. Konstantin I. Veliki (prvi)  - 408. – 450. Teodozije II.  - 474. – 475., 476. – 491. Zenon  - 527. – 565. Justinijan I. Veliki  - 610. – 641. Heraklije  - 717. – 741. Leon III. Izaurijski  - 867. – 886. Bazilije I. Makedonac  - 913. – 959. Konstantin VII. Porfirogenet  - 1081. – 1118. Aleksije I. Komnen  - 1143. – 1180. Manuel I. Komnen  - 1261. – 1282. Mihael VIII. Paleolog  - 1448. – 1453. Konstantin XI. Paleolog (posljednji) Megas doux  - 1081. – 1118. Ivan Duka (prvi)  - 1321. – 1322./ 1328. – 1329. Sirgijan Paleolog  - 1441. – 1453. Lukas Notaras (posljednji) Legislatura Bizantski senat (iz 13. stoljeća) Povijest srednji vijek  - Prva podjela Rimskog Carstva na Istok i Zapad 1. travnja 286.  - Osnutak Carigrada 11. svibnja 330.  - Crkveni raskol 16. srpnja 1054.  - Križarska Pljačka Carigrada tijekom Četvrtog križarskog rata, križari ubili ~2000 civila 15. travnja 1204.  - Oslobođenje Carigrada i Restauracija Bizantskog Carstva 1261.  - Pad Carigrada 29. svibnja 1453.  - Pad Morejske Despotovine 29. svibnja 1460. Površina  - 457.[4] 2350000 km2  - 540.[5] 3200000 km2  - 565.[6] 3400000 km2  - 1097.[7] 555000 km2  - 1320.[8] 420000 km2 Stanovništvo  - 457.[4] 16000000       Gustoća 6,8 st/km²   - 540.[5] otp. 26000000       Gustoća 8,1 st/km2   - 565.[6] otp. 20000000       Gustoća 5,9 st/km2   - 1097.[7] otp. 5000000       Gustoća 9 st/km2   - 1320.[8] otp. 2000000       Gustoća 4,8 st/km2  Valuta solid, denar, hiperpiron Danas dio Albanija Alžir Bosna i Hercegovina Bugarska Crna Gora Cipar Egipat Francuska Grčka Gruzija Hrvatska Italija Izrael Jordan Kosovo Libanon Libija Malta Maroko Portugal Rumunjska San Marino Sirija Sjeverna Makedonija Saudijska Arabija Slovenija Srbija Švicarska Španjolska Tunis Turska Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajina Vatikan ¹ Osnivanjem se tradicionalno smatra osnutak Konstantinopola (Carigrada)

Bizantsko Carstvo^{[b][9][10][11][12]} ili jednostavno Bizant^{[c][9][10][11][12]} – povijesno nazivano Carstvo Rimljana^[d] – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo^[e][9][13] koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad. Konačna podjela dvaju dijelova Rimskog Carstva dogodila se 395. kada car Teodozije I. Veliki daruje svojemu sinu Arkadiju Istok, a Honoriju Zapad. Dok je Zapadno Rimsko Carstvo u sljedećih 150 godina propalo, Istočno Rimsko Carstvo (Bizantsko Carstvo) s političkim sustavom cezaropapizma preživjelo je sve do Pada Carigrada 29. svibnja 1453., koji zauzima Osmansko Carstvo pod sultanom Mehmedom II. Osvajačem.

1. ↑ ^{a b} Tipáldos, G. E. 1926. Εἶχον οἱ Βυζαντινοί οἰκόσημα [Bizantinci su imali grbove]. Επετηρίς Εταιρείας Βυζαντινών Σπουδών [Godišnjak Društva za bizantske studije] (grčki). Društvo za bizantske studije. 3: 206–222. hdl:11615/16885. Pristupljeno 17. prosinca 2023. Prenosi HDL.
2. ↑ Byzantine Greek language | Byzantine Greek, Koine Greek, Medieval Greek | Britannica [Bizantski grčki jezik | Bizantski grčki, koine grčki, srednjovjekovni grčki | Britannica]. www.britannica.com (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 17. srpnja 2021. Pristupljeno 18. listopada 2023.
3. ↑ Byzantine culture and society (article) [Bizantska kultura i društvo (članak)]. Khan Academy (engleski). Pristupljeno 18. listopada 2023.
4. ↑ Treadgold, Warren T. 1997. A History of the Byzantine State and Society [Povijest bizantske države i društva] (engleski). Stanford University Press. Redwood City, Kalifornija, SAD. str. 137. ISBN 0-8047-2630-2
5. ↑ Treadgold, Warren T. 1997. A History of the Byzantine State and Society [Povijest bizantske države i društva] (engleski). Stanford University Press. Redwood City, Kalifornija, SAD. str. 278. ISBN 0-8047-2630-2
6. ↑ Treadgold, Warren T. 1997. A History of the Byzantine State and Society [Povijest bizantske države i društva] (engleski). Stanford University Press. Redwood City, Kalifornija, SAD. str. 278. ISBN 0-8047-2630-2
7. ↑ Treadgold, Warren T. 1997. A History of the Byzantine State and Society [Povijest bizantske države i društva] (engleski). Stanford University Press. Redwood City, Kalifornija, SAD. str. 700. ISBN 0-8047-2630-2
8. ↑ Treadgold, Warren T. 2001. A Concise History of Byzantium [Sažeta povijest Bizanta] (engleski). Palgrave Macmillan. Basingstoke, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo. str. 236. ISBN 0-333-71829-1
9. ↑ ^{a b c} Ujević, Mate; Meissner, Julije (ur.). Bizantsko Carstvo. Hrvatska Enciklopedija (Encyclopaedia Croatica). 2. Tipografija d. d.; Hrvatski izdavalački bibliografski zavod. Zagreb, NDH (danas Hrvatska). str. 603–647. Pristupljeno 17. prosinca 2023.
10. ↑ ^{a b} Trutanić, Jure. 10. lipnja 2016. Bizant: konačni pad (PDF). Rostra: Časopis studenata povijesti Sveučilišta u Zadru. Hrčak – Portal znanstvenih i stručnih časopisa Republike Hrvatske. Filozofski fakultet Splitskog sveučilišta (Poljička cesta 35, 21000, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Hrvatska). 7 (7): 95–104. ISSN 1846-7768. Pristupljeno 17. prosinca 2023.CS1 održavanje: lokacija (link)
11. ↑ ^{a b} Bizantsko Carstvo (Bizant). proleksis.lzmk.hr. Proleksis enciklopedija; Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 17. prosinca 2023.
12. ↑ ^{a b} Bizant | Hrvatska enciklopedija. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Pristupljeno 17. prosinca 2023.
13. ↑ Kaldellis, Anthony. 2019. Byzantium Unbound [Bizant odriješen]. Past Imperfect (engleski). Arc Humanities Press. 14 Clifton Moor Business Village, James Nicolson Link, York YO30 4XG, Ujedinjeno Kraljevstvo. doi:10.2307/j.ctvpb3x5p. ISBN 978-1-64189-199-8. Pristupljeno 17. prosinca 2023. Prenosi JSTOR.CS1 održavanje: lokacija (link)

Pogreška u citiranju: oznake <ref> postoje za skupinu "lower-alpha", ali nema pripadajuće oznake <references group="lower-alpha"/>