Bugarska

Republika Bugarska Република България
Zastava Grb
Geslo Съединението прави силата (Saedinenieto pravi silata) „U jedinstvu je snaga”
Himna Mila Rodino
Položaj Bugarske
Glavni grad	Sofija
Službeni jezik	bugarski[1]
Državni vrh
- Predsjednik	Rumen Radev
- Predsjednik Vlade	Dimitar Glavčev
Neovisnost	681. (osnovao ju Asparuh) 22. rujna 1908. (osamostaljenje od Osmanskog Carstva)
Površina	102. po veličini
- ukupno	110 910[2] km2
- % vode	2,16[3] %
Stanovništvo	104. po veličini
- ukupno (2015.)	7 177 991[4][5]
- gustoća	69/km2
BDP (PKM)	procjena 2012.
- ukupno	103 705 milijardi $[6][7] (68.)
- po stanovniku	15 933 $ (64.[8])
Valuta	bugarski lev (100 stotinki)
Pozivni broj	+359
Vremenska zona	UTC +2 UTC +3 ljeti
Internetski nastavak	.bg

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi. Na sjeveru graniči s Rumunjskom, sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom na zapadu, Grčkom i Turskom na jugu, a na istoku ima obalu na Crnome moru. Prostire se na području površine 110 994 km² i 16. je po veličini država u Europi. Sofija je glavni i najveći grad države, a ostali su veći gradovi Plovdiv, Varna i Burgas.

Jedna od najranijih prapovijesnih zajednica u zemljama današnje Bugarske bila je neolitska Karanovska kultura iz 6500. pr. Kr. Od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. na području sadašnje Bugarske vodili su borbu za prevlast Tračani, Perzijanci, Kelti i Antički Makedonci. Politička stabilnost nastupa rimskim osvajanjem područja današnje Bugarske 45. godine, a s propašću rimske države ponovno su se rasplamsali plemenski sukobi i provale različitih naroda. Oko 6. stoljeća ova su područja naselili rani Slaveni. Protobugari predvođeni Asparuhom napali su iz zemalja (Stare Velike) Bugarske i trajno zauzeli taj dio Europe u kasnom 7. stoljeću. Osnovali su (Podunavsku) Bugarsku koju je Bizantsko carstvo priznalo ugovorom iz 681. godine. Bugarsko carstvo vladalo je većim dijelom Jugoistočne Europe i značajno utjecalo na slavenske narode razvojem ćirilice. Prvo bugarsko carstvo trajalo je do ranog 11. stoljeća kada ga je bizantski car Bazilije II. osvojio i razorio. Uspješna bugarska pobuna 1185. uspostavila je Drugo bugarsko carstvo koje je dosegnulo svoj vrhunac pod Ivanom Asenom II. (1218. – 1241.). Nakon brojnih iscrpljujućih ratova i feudalnih sukoba carstvo se raspalo 1396. godine i palo pod osmansku vlast na gotovo pet stoljeća.

Rusko-turski rat iz 1877. imao je za posljedicu stvaranje treće, sadašnje, bugarske države. Mnogi etnički Bugari ostali su izvan granica nove nacije, a to je potaknulo iredentističke težnje koje su dovele do nekoliko sukoba sa susjedima i saveza s Njemačkom u oba svjetska rata. Godine 1946. Bugarska je postala dijelom Istočnoga bloka pod sovjetskim vodstvom, postala je socijalistička država. Vladajuća Komunistička partija odrekla se svojega jednovlašća nakon revolucija 1989. i dopustila višestranačke izbore. Bugarska je tada prešla na demokratski parlamentarni sustav i tržišno gospodarstvo. Od usvajanja demokratskoga ustava 1991. godine Bugarska je bila unitarna parlamentarna republika koju je činilo 28 pokrajina s visokim stupnjem političke, upravne i gospodarske centralizacije.

Bugarska je zemlja u razvoju s gospodarstvom višega srednjega dohotka i nalazi se na 56. mjestu prema indeksu ljudskog razvoja. Njezino tržišno gospodarstvo dio je jedinstvenoga europskoga tržišta i uglavnom se temelji na uslugama, a zatim slijede industrija — posebice izgradnja strojeva i rudarstvo — te poljoprivreda. Rasprostranjena korupcija velik je društveno-gospodarski problem. Bugarska je rangirana kao najkorumpiranija zemlja Europske unije u 2018.^[9] Suočava se s demografskom krizom, godišnjim smanjenjem stanovništva koje traje od 1990. Trenutno broji otprilike sedam milijuna stanovnika, što je značajno smanjenje od vrhunca od gotovo devet milijuna koji je dosegnula 1988. godine. Bugarska je članica Europske unije, NATO- a i Vijeća Europe, također je članica utemeljiteljica OESS-a i triput je zauzela mjesto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

1. ↑ Constitution of the Republic of Bulgaria. National Assembly of the Republic of Bulgaria. Pristupljeno 30. kolovoza 2020.
2. ↑ Penin, Rumen. 2007. Природна география на България [Natural Geography of Bulgaria] (bugarski). Bulvest 2000. str. 18. ISBN 978-954-18-0546-6
3. ↑ Field listing: Area. The World Factbook. Central Intelligence Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. siječnja 2014. Pristupljeno 9. listopada 2018.
4. ↑ Poredak Stanovništva Bugarske 2017., worldometers.info, pristupljeno 22. siječnja. 2017.
5. ↑ [ http://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=BG Popis Stanovništva, 2015.], data.worldbank.org, pristupljeno 22. siječnja 2017.
6. ↑ World Economic Outlook Database,February 2022. IMF.org. International Monetary Fund. Pristupljeno 6. veljače 2022.
7. ↑ Gini coefficient of equivalised disposable income – EU-SILC survey. ec.europa.eu. Eurostat. Pristupljeno 21. lipnja 2022.
8. ↑ Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene (PDF). United Nations Development Programme. 15. prosinca 2020. str. 343–346. ISBN 978-92-1-126442-5. Pristupljeno 16. prosinca 2020.
9. ↑ Corruption Perceptions Index 2018 Executive Summary (PDF). Transparency International. str. 12. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 9. listopada 2022. Pristupljeno 10. veljače 2019.