Cezij

cezij
[Xe] 6s1[1] 55 Cs Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Element Simbol Atomski broj	cezij Cs 55
Kemijska skupina	alkalijski metali
Grupa, perioda, Blok	1, 6, s
Izgled	srebrnozlatna krutina
Gustoća1	1,93 kg/m3
Tvrdoća	0,2
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2	32,210 J mol–1 K–1
Talište	28,44 °C
Vrelište3	671 °C
Toplina taljenja	2,09 kJ mol-1
Toplina isparavanja	63,9 kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi 2 pri konstantnom tlaku ili volumenu 3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa	132,90545
Elektronska konfiguracija	[Xe] 6s1[1]

Cezij je kemijski element atomskog (rednog) broja 55 i atomske mase 132,90545. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Cs.

To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama. Budući da je cezij alkalijski metal, njegova fizička i kemijska svojstva su slična rubidiju i kaliju. Izuzetno je reaktivan i u doticaju sa zrakom na sobnoj temperaturi ili blago povišenoj temperaturi oksidira i sam se zapali (piroforni metali). Reagira s vodom čak i na −116 °C. Cezij kao stabilni element ima najmanju elektronegativnost (0,79 po Paulingovoj ljestvici) od svih elemenata. Od mnogobrojnih cezijevih izotopa, jedino je cezij-133 stabilan. Proizvodi se uglavnom od minerala polucita. Radioaktivni cezij-137 se dobiva iz radioaktivnog otpada, koji nastaje u nuklearnim reaktorima.

Cezij su 1860. godine otkrili Robert Wilhelm Bunsen i Gustav Kirchhoff (Njemačka). Ime mu dolazi od latinske riječi caesius za nebesko plavu boju. To je veoma mekani, srebrno bijeli metal. Burno reagira s vodom. Na zraku izgara do superoksida (CsO₂). Prva manja primjena je bila u elektronskim cijevima (vezanje kisika) i u solarnim člancima. Godine 1967. je određena frekvencija cezija-133 izabrana od Međunarodnog sustava mjernih jedinica za određivanje trajanja jedne sekunde, jer se cezij već tada dosta koristio za atomske satove. Radioaktivni izotop cezij-137 ima vrijeme poluraspada oko 30 godina, a koristi se u medicini, industriji i hidrologiji. Iako je cezij srednje otrovan, vrlo je opasan kao metal i njegovi izotopi predstavljaju veliku opasnost za zdravlje, u slučaju radioaktivnog ispuštanja.

1. ↑ Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1