Danska

Danska Danmark
Zastava Grb
Geslo Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke (dan. Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske)
Himna Der er et yndigt land
Položaj Danske
Glavni grad	Kopenhagen
Službeni jezik	danski 1)
Državni vrh
- Kralj	Fridrik X.
- Predsjednik Vlade	Mette Frederiksen
Neovisnost	980.
Površina	130. po veličini
- ukupno	42 933 km2
- % vode	1,6 %
Stanovništvo	114. po veličini
- ukupno (2022.)	▲ 5 913 538[1][N 1]
- gustoća	137,73/km2
BDP (PKM)	procjena 2022.
- ukupno	406,011 milijardi $ (53.)
- po stanovniku	69 273 $ (11.)
Valuta	danska kruna (100 ørea)
Pozivni broj	+45
Vremenska zona	UTC +1
Internetski nastavak	.dk
1) Njemački je zaštićen manjinski jezik u južnoj Danskoj.

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,^{[N 2]} koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.^[2] Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od Norveške^{[N 3]} i sjeverno od Njemačke.

Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km²^[3] i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka^[4] od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu.^[5] Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine.

Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem.^[6] Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine.

Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune.

Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba.^[7][8][9] Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

1. ↑ Population and population projections. Statistics Denmark. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2018. Pristupljeno 11. kolovoza 2022.
2. ↑ Benedikter, Thomas. 19. lipnja 2006. The working autonomies in Europe. Society for Threatened Peoples. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2008. Pristupljeno 8. lipnja 2012.. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories. Society for Threatened Peoples. Archived from the original on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories
3. ↑ Area. Statistics Denmark. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. travnja 2019.
4. ↑ Denmark in numbers 2010 (PDF). Statistics Denmark. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 18. travnja 2013. Pristupljeno 2. svibnja 2013.
5. ↑ Population at the first day of the quarter by municipality, sex, age, marital status, ancestry, country of origin and citizenship. Statistics Denmark. Pristupljeno 2. listopada 2020.. January 2020
6. ↑ Stone et al. 2008.
7. ↑ Melnick, Meredith. 22. listopada 2013. Denmark Is Considered The Happiest Country. You'll Never Guess Why. The Huffington Post. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. listopada 2013. Pristupljeno 23. listopada 2013.
8. ↑ 2013 Legatum Prosperity Index™: Global prosperity rising while US and UK economies decline.
9. ↑ Denmark Country Profile: Human Development Indicators. United Nations Development Programme. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2013. Pristupljeno 19. travnja 2013.

Pogreška u citiranju: oznake <ref> postoje za skupinu "N", ali nema pripadajuće oznake <references group="N"/>