Dojenje

Dojenje je proces kojim se dijete hrani majčinim mlijekom.^[1] Majčino mlijeko dijete može sisati izravno iz dojke ili se može izdojiti ručno ili izdajalicom i hraniti dojenče čašom, špricom ili bočicom. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje započinjanje dojenja unutar prvoga sata djetetova života i da se nastavi onoliko često i dugo koliko dijete želi.^[2] Zdravstvene organizacije, uključujući WHO, preporučuju isključivo dojenje šest mjeseci.^[3][4][5] To znači da se dojenčetu uz majčino mlijeko ne daje nikakva ina hrana ili tekućina, osim vitamina D.^[6] Nakon uvođenja raznovrsne prehrane, koja se preporučuje s navršenih šest mjeseci, preporuke su nastavka dojenja do druge godine djetetova života ili dulje, ako majka to želi.^[3][4] Drži se kako je oko 38% dojenčadi u svijetu isključivo dojeno tijekom prvih šest mjeseci života.^[3]

Dojenje ima niz prednosti i za majku i za dijete u odnosu na prehranu tvorničkim mliječnim pripravcima za dojenčad.^[4][7] Povećanje stope dojenja u zemljama s niskim i srednjim prihodima na univerzalnu razinu moglo bi spriječiti i do 820 000 smrti djece mlađe od pet godina godišnje.^[8] Dojenje kod dojenčadi smanjuje rizik od bolesti dišnoga sustava, zaraza uha, sindroma iznenadne smrti dojenčadi (SIDS) i proljeva, kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenim zemljama.^[4][9] Tu su i ostale prednosti koje uključuju niže rizike od razvoja astme, alergija na hranu i dijabetesa,^[4] no značajnost tih učinaka je predmetom rasprava.^[8] Dojenje također može poboljšati kognitivni razvoj i smanjiti rizik od pretilosti u odrasloj dobi.^[3]

Prednosti za majku uključuju manji gubitak krvi nakon poroda, bolju kontrakciju maternice i smanjenu mogućnost razvoja poslijeporođajne depresije. Dojenje odgađa povratak mjesečnice, a u vrlo specifičnim okolnostima i plodnosti, što je fenomen poznat kao laktacijska amenoreja.^[4] Dugoročne koristi za majku uključuju smanjeni rizik od raka dojke, razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, metaboličkoga sindroma i reumatoidna artritisa.^[4][9] Dojenje je za obitelj povoljnije od hranjenja tvorničkim mliječnim pripravcima.^[10][11]

Dok se dojenje uspostavlja i dok dojenče uči obrazac sisanja-gutanja-disanja, ono može sisati i više od 12 puta u danu, a hranjenje može trajati nerijetko i 30-45 minuta pa i dulje. Međutim, kako se količina mlijeka povećava i dojenče postaje učinkovitije u pražnjenju dojke, trajanje učinkovitog podoja može biti i kraće.^[9] Starija dojenčad mogu sisati rjeđe i kraće.^[12] Onda kad dojenje nije moguće na neko vrijeme zbog različitih razloga (odvojenost, bolest majke i sl.), preporuča se izdajanje i pražnjenje dojki kako bi se spriječio zastoj dojke, mastitis, a i kako bi se održala količina mlijeka ili kako bi se osiguralo mlijeko za hranjenje djeteta na čašicu ili boćicu.^[13][14][9] Medicinska stanja koja su nespojiva s dojenjem su rijetka. Majke koje uzimaju ulične droge ne bi trebale dojiti, no većina lijekova je kompatibilna s dojenjem.^[9] Trenutni dokazi pokazuju da je malo vjerojatno da se bolest COVID-19 može prenijeti majčinim mlijekom i preporuka je da majke nastavljaju dojiti ako je kod majke ili djeteta potvrđen COVID-19 ili postoji sumnja na zarazu.^[15][16] Pušenje i konzumacija ograničenih količina alkohola i/ili kave nisu razlozi za izbjegavanje dojenja.^[17][18][19]

1. ↑ Breastfeeding and Breast Milk: Condition Information. National Institute of Child Health and Human Development. National Institutes of Health (NIH), U.S. Department of Health and Human Services. 19. prosinca 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. srpnja 2015. Pristupljeno 27. srpnja 2015.
2. ↑ Infant and young child feeding Fact sheet N°342. WHO. Veljača 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2015. Pristupljeno 8. veljače 2015.
3. ↑ ^{a b c d} Infant and young child feeding Fact sheet N°342. World Health Organization (WHO). 9. lipnja 2021. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2015. Pristupljeno 8. veljače 2015.
4. ↑ ^{a b c d e f g} Johnston M, Landers S, Noble L, Szucs K, Viehmann L. Ožujak 2012. Breastfeeding and the use of human milk. Pediatrics. 129 (3): e827–e841. doi:10.1542/peds.2011-3552. PMID 22371471. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2015.
5. ↑ Kramer MS, Kakuma R. Kolovoz 2012. Optimal duration of exclusive breastfeeding. The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2012 (8): CD003517. doi:10.1002/14651858.CD003517.pub2. PMC 7154583. PMID 22895934
6. ↑ What are the recommendations for breastfeeding?. 14. travnja 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. kolovoza 2015. Pristupljeno 27. srpnja 2015.
7. ↑ Ip S, Chung M, Raman G, Trikalinos TA, Lau J. Listopad 2009. A summary of the Agency for Healthcare Research and Quality's evidence report on breastfeeding in developed countries. Breastfeeding Medicine. 4 (Suppl 1): S17–S30. doi:10.1089/bfm.2009.0050. PMID 19827919
8. ↑ ^{a b} Victora CG, Bahl R, Barros AJ, França GV, Horton S, Krasevec J, Murch S, Sankar MJ, Walker N, Rollins NC. Siječanj 2016. Breastfeeding in the 21st century: epidemiology, mechanisms, and lifelong effect. Lancet. 387 (10017): 475–490. doi:10.1016/s0140-6736(15)01024-7. PMID 26869575
9. ↑ ^{a b c d e} Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Eglash_2020
10. ↑ Breastfeeding and the use of human milk. American Academy of Pediatrics. Work Group on Breastfeeding. Pediatrics. 100 (6): 1035–1039. Prosinac 1997. doi:10.1542/peds.100.6.1035. PMID 9411381. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. listopada 2012.
11. ↑ What are the benefits of breastfeeding?. 14. travnja 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. kolovoza 2015. Pristupljeno 27. srpnja 2015.
12. ↑ What is weaning and how do I do it?. 19. prosinca 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. srpnja 2015. Pristupljeno 27. srpnja 2015.
13. ↑ Amir LH. Lipanj 2014. ABM clinical protocol #4: Mastitis, revised March 2014. Breastfeeding Medicine. 9 (5): 239–243. doi:10.1089/bfm.2014.9984. PMC 4048576. PMID 24911394
14. ↑ Berens P, Brodribb W. Svibanj 2016. ABM Clinical Protocol #20: Engorgement, Revised 2016. Breastfeeding Medicine. 11 (4): 159–163. doi:10.1089/bfm.2016.29008.pjb. PMC 4860650. PMID 27070206
15. ↑ Agencies encourage women to continue to breastfeed during the COVID-19 pandemic. World Health Organization. Pristupljeno 8. ožujka 2021.
16. ↑ Dojenje i COVID-19. www.hzjz.hr. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
17. ↑ Breastfeeding and alcohol. NHS Choices. NHS. 21. prosinca 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. kolovoza 2016.
18. ↑ Breastfeeding and diet. NHS Choices. NHS. 26. ožujka 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. kolovoza 2016.
19. ↑ Tobacco Use | Breastfeeding | CDC. www.cdc.gov. 21. ožujka 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. kolovoza 2016. Pristupljeno 4. kolovoza 2016.