Grad

Ovo je glavno značenje pojma Grad. Za druga značenja pogledajte Grad (razdvojba).

Grad (lat. urbs, prasl. *gordъ, polj. gród) je relativno veliko i stalno naselje u kojemu većina stanovništva živi od industrije, trgovine i uslužnih djelatnosti za razliku od sela na kojemu je većina gospodarske djelatnosti zasnovana na poljoprivredi.

Između uobičajena značenja riječi grad i onoga u upravnoj uporabi postoji bitna razlika koja često dovodi do zabuna i nesporazuma. Mnogi gradovi imaju zaseban upravni, pravni ili povijesni status temeljen na mjesnom zakonu. Zato se ponegdje za ovo drugo značenje rabi izraz upravni grad.

Gradovi općenito imaju razvijene sustave zdravstva, infrastrukture, uporabe zemljišta, stanovanja, urbanizma i prijevoza.

Gradovi također imaju odvojena industrijska, trgovačka i stambena područja. Gradovi s više od milijun stanovnika su velegradovi. Grad velik površinom i/ili brojem stanovnika postaje metropolis (primjerice Shanghai), a jednom kad se raširi do susjednog grada i spoji se s njim postaje megalopolis (poput Tokija i Yokohame). Gradovi rastu i razvijaju se noseći sa sobom prednosti i mane. Prednosti uključuju: smanjene troškove transporta, razmjenu dobara i ideja, dijeljenje prirodnih resursa, neograničen pristup tržištu, a kasnije razvojem i pogodnosti poput vodovoda i kanalizacije. Mane su pak: smanjenje stambenoga prostora, porast kriminala svih vrsta, povećana smrtnost, povećani troškove života i zagađenje.

Gradove od negradskih naselja razlikuje veća i razgranatija mreža lokalne vlasti, s gradonaćelnikom, gradskim vijećem i nizom gradskih ureda s različitim nadležnostima. Gradovi često naplaćuju posebne poreze (prireze) i takse (hranu ili druge potrepštine kojima se može trgovati) da bi se namirila gradska vlast. Ta gradska vlast mogla je biti temeljena na religiji, nasljednome pravu, vojnoj moći, općekorisnim projektima (primjerice izgradnja kanala), poljoprivredi i raspodjeli hrane, zemljoposjedništvu, manufakturi, trgovini, financijama ili spoju navedenoga.