Grijanje

Starogrčki brazero ili scaldino, između 6. i 4. stoljeća pr. Kr., izložen u muzeju u Ateni.
Moderni otvoreni kamin.
Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959.
Električna grijalica snage 30 kW.
Sobna termoakumulacijska peć koristi električnu energiju za grijanje noću kad je jeftinija, a tokom dana tu toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju.
Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje.
Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih.
Uljna peć.
Prenosivi kalorifer.
Toplovodno grijanje:
1: Vodovodna mreža,
2: Sabirni ili izlazni cjevovod iz dodatnog (pasivnog) izvora topline; na primjer od toplinske pumpe ili toplovodnog Sunčevog kolektora,
3: Ulazni cjevovod iz dodatnog (pasivnog) izvora topline,
4: Crpka (pumpa),
5: Glavni grijač vode (peć ili električni bojler),
6: Spremnik ili rezervoar tople vode,
7: Topla voda za kućanske aparate.
Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje.
Radijator centralnog grijanja.
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu.
Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo.
Sunčev toplovodni sustav s prisilnim kruženjem vode se sastoji uglavnom od sunčevih toplovodnih kolektora, sunčevog spremnika topline, pomoćnog grijača, toplovodnih cijevi, te pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja.

Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline. Zadatak je uređaja za grijanje da osigura ljudima u radnim i stambenim prostorijama ugodan rad i boravak. U hladnim se godišnjim razdobljima ugrijavanjem okolišnoga zraka regulira odavanje topline čovječjega tijela tako da se postigne ravnoteža između topline tijela i okoline kako bi se čovjek osjećao toplinski i fiziološki lagodno, to jest kako bi se nalazio u pogodnom fiziološkom okruženju. Činitelji koji utječu na lagodnost, osim načina odijevanja, još su i temperatura zraka, srednja temperatura zidova te gibanje, vlažnost i čistoća zraka. Grijanjem se može utjecati samo na temperaturu zraka i srednju temperaturu zidova. Utjecaj obaju tih činitelja označuje se skupno kao osjetna temperatura. Utjecaji ostalih činitelja mogu se ostvariti samo s pomoću uređaja za klimatizaciju zraka kao usavršenog tehničkog sredstva za postizavanje ugodne klime u prostorijama. Uređaji za grijanje pojedinačnih prostorija su peći i grijalice (grijalice su redovito prenosive, a peći neprenosive ili ugrađene), na primjer infracrvena grijalica ili infragrijalica, kalorifer i slično, a više prostorija ili više zgrada grije se sustavom centralnoga grijanja.[1]

  1. grijanje, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search