Hrizip

Hrizip
Hrizip (British Museum)
Antička filozofija
Rođenje	oko 280. pr. Kr.
Smrt	oko 207. pr. Kr.
Škola/tradicija	Stoicizam
Glavni interesi	logika, etika, religija, fizika
Poznate ideje	oblikovanje stoicizma u sustav
Utjecaji	Zenon Kitijski, Kleant
Utjecao na	cijelu stoičku školu
Portal o životopisima

Hrizip iz Solija (grč.: Χρύσιππος ὁ Σολεύς, latinizirano: Chrysippos ho Soleus, oko 280 – oko 207. pr. Kr.)^[a] bio je starogrčki stoički filozof. Rođen je u Soliju u Ciliciji, ali se kao mladić preselio u Atenu, gdje je postao Kleantov učenik u stoičkoj školi. Kada je Klant oko 230. pr. Kr. umro, Hrizip ga je naslijedio kao treći po redu vođa te škole. Bio je poznat kao izuzetno plodan pisac, u je svojim radovima proširio temeljna učenja osnivača škole Zenona Kitijskoga. Zbog toga se smatra drugim ocem stoicizma i jednim od najzaslužnijih za to da je upravo stoicizam nekoliko stoljeća bio među najutjecajnijim filozofskim pokretima grčko-rimskoga svijeta.^[1]

Hrizip se uspješno bavio logikom, teorijom spoznaje, etikom i fizikom. Stvorio je izvorni sustav propozicijske logike kako bi bolje razumio djelovanje svemira i ulogu čovječanstva u njemu. Držao se determinističkog pogleda na sudbinu, ali je unatoč tome dopuštao osobnu slobodu u mislima i djelovanju. Smatrao je da ovisi o razumijevanju prirode svemira i podučavao je terapiju istrebljenja neposlušnih strasti koje tište i slamaju dušu. Potaknuo je uspjeh stoicizma kao jednoga od najutjecajnijih filozofskih pokreta tijekom idućih stoljeća u grčkome i rimskome svijetu.

Od njegovih pisanih djela, sačuvani su samo fragmenti. Nedavno su među papirusima u Herkulaneju otkriveni odlomci nekih njegovih djela.^[2]

Pogreška u citiranju: oznake <ref> postoje za skupinu "lower-alpha", ali nema pripadajuće oznake <references group="lower-alpha"/>

1. ↑ Dorandi 1999, str. 40
2. ↑ "Prvo od dva ili tri djelomično sačuvana Hrizipova djela jesu njegova Logička pitanja, sadržana u PHerc. 307 ... Drugo djelo je O proviđenju, sačuvano in PHerc 1038 i 1421 ... A treće djelo, najvjerojatnije Hrizipovo, sačuvano je u PHerc. 1020"; Fitzgerald 2004, str. 11