Istriotski jezik

Istriotski jezik
Države Hrvatska
Regije Istra
Govornici 300 – 400
Razredba

indoeuropski
 italski
  romanski
   zapadnoitalski
    italo-dalmatski
    istriotski

Jezični kôd
ISO 639-3 ist
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Istriotski ili istroromanski je zapadnoitalski jezik koji se danas očuvao tek na području gradova Vodnjana i Rovinja u Istri, Hrvatska. Prema procjenama, jezik ima tek nekoliko desetaka aktivnih govornika i oko 300 ljudi koji ga razumiju i mogu se djelomice njime služiti.[1] Pripada s talijanskim i još četiri jezika užoj italo-dalmatskoj podskupini.

Romanski jezici u Europi u 20. stoljeću. Istriotski je označen dvjema točkicama pod brojem 16.
Austrijski cenzus iz 1910. godine klasificira Istriote kao Talijane i pokazuje većinsko stanovništvo crvenim bojama (tamnije). Istriotska područja započinju južno od Limskog kanala

Jezik predstavlja skupinu predmletačkih autohtonih romanskih govora istarskog poluotoka, a čini jezični otok na jugu Istre.[2][3] Istriotski je podrijetlom izravno od srednjovjekovnog latinskog.[4] U prošlosti je bio rašireniji, a danas njime govori 3000 ljudi i govornici su uglavnom stariji stanovnici u samo šest mjesta: Rovinju, Vodnjanu, Fažani, Galižani, Balama i Šišanu. Potiskuje ga istromletački. Ipak, postoji nekoliko rječnika istriotskih govora i vrijedna književna produkcija na istriotskom; na rovinjskome su pisali Ligio Zanini[5] i Giusto Curto, na vodnjanskome piše Loredana Bogliun, a na balskome Romina Floris.[2][3]

Na istriotski snažno utječe istromletački i snažna je venecijanizacija, ali usprkos tome istriotski je sačuvao brojne svojstvene osobine poput nastavka -o ondje gdje je mletački -e (la lato, mlijeko; la carno, meso; sempro, uvijek; posebnost koja je nazočna i u starom veronskom), te jedinstven oblik za 1. i 2. lice u budućem vremenu i u kondicionalu (magnarè, jest ću, jest ćeš; magnaràvi, ja bih jeo, ti bi jeo).[2]

Uz istriotski je u svezi vodnjanski diskant bassi, dvoglasno pjevanje, najniži stupanj našeg pučkog pjevanja.[4]

Radi očuvanja i promicanja istriotskog jezika 2013. je godine organiziran godišnji Festival istriotskog narječja.[2][3]

  1. jutarnji.hr: DJEDOVI I BAKE IH JAKO RIJETKO GOVORE Čak tri hrvatska jezika su na listi najugroženijih u Europi!Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. srpnja 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 18. kolovoza 2015.
  2. a b c d Glas Istre FESTIVAL ISTRIOTSKOG NARJEČJA: Očuvati i promicati drevni dijalekt 26. rujna 2018. (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
  3. a b c Općina Ližnjan 5. Festival istriotskog narječja – 5. Festival dell’Istrioto (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
  4. a b Turistička zajednica Grada Vodnjana I Bassi (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
  5. Postoji detaljnjiji članak o autoru na talijanskoj Wikipediji.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search