Izbori u Republici Hrvatskoj

Ovaj članak dio je serije Politika i državne institucije u Republici Hrvatskoj

Ustav Republike Hrvatske

Zakonodavna vlast Hrvatski sabor

Pučki pravobranitelj

Izvršna vlast Predsjednik Republike Zoran Milanović Vlada Republike Hrvatske Predsjednik Vlade Andrej Plenković Državna uprava

Sudbena vlast Vrhovni sud Republike Hrvatske Državno sudbeno vijeće Državno odvjetništvo

Ustavni sud Republike Hrvatske

Hrvatska narodna banka

Lokalna i područna (regionalna) samouprava Županije Općine i gradovi

Političke stranke

Izbori Parlamentarni izbori Predsjednički izbori Lokalni izbori Izbori za EP

Načela i instituti hrvatskog izbornog sustava izražavaju dostignuća izbornog prava i sustava razvijenih europskih demokracija i neke od njihovih ustavnih rješenja.

Hrvatski Ustav osigurava svakom državljaninu Republike Hrvatske koji je navršio 18 godina života opće i jednako biračko pravo (članak 45. stavak 1. Ustava). Pasivno biračko pravo stječe se također s 18 godina života. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Prema tome, sustav neposrednih izbora i tajno glasovanje ustavne su kategorije i ne mogu se mijenjati izbornim zakonodavstvom. Ustav Republike Hrvatske propisuje i obvezu da u izborima za Hrvatski sabor i predsjednika Republike osigura ostvarenje biračkog prava svojim državljanima koji se u doba izbora nalaze izvan njenih granica (članak 45. stavak 2. Ustava) (tzv. dijaspora). Ta ustavna odredba usvojena je zbog velikog broja hrvatskih državljana koji prebivaju ili privremeno borave u inozemstvu, a koji bi tako bili u nemogućnost iskoristiti svoja ustavom data prava. Takve odredbe propisuju i druge države s većom emigracijom, npr. Italija, Španjolska, Grčka, Portugal.

Izbori u Republici Hrvatskoj se u određenim razmacima odvijaju na dvije razine - državnoj i lokalnoj razini: Na državnoj razini se, u pravilu, svakih četiri godine održavaju izbori za zastupnike u Hrvatski sabor (osim u slučaju prijevremenih izbora), te svakih pet godina izbori za predsjednika Republike Hrvatske. Na lokalnoj razini, u pravilu se svakih četiri godine provode izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno za članove općinskog vijeća, gradske i županijske skupštine.

Iako relativno veliki broj političkih stranaka smatra da izborni sustav treba unaprijediti, Hrvatska nije bitno inovirala isti skoro od svog osnutka, a opća percepcija i slabo razumijevanje građana dovodi i do slabe izlaznosti, te krivih interpretacija o snagama i podršci vodećih stranaka i kandidata, na što često upućuje GONG, ali i drugi u svojim analizama.^[1][2][3]

1. ↑ Tvoj glas je tvoja supermoć! Izađi na izbore! - GONG. www.gong.hr. Pristupljeno 16. svibnja 2021.
2. ↑ Podizanje svijesti o niskoj izlaznosti na izborima. Code for Croatia - Diskurs (bošnjački). 2. svibnja 2021. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. svibnja 2021. Pristupljeno 16. svibnja 2021.
3. ↑ Žapčić, Andreja. Rekordno niska izlaznost na izbore: 'Ovo je poruka političkim elitama - uključivanje građana samo u izbore nije dovoljno'. Vijesti.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. svibnja 2021. Pristupljeno 16. svibnja 2021.