James Chadwick

James Chadwick

Rođenje 20. listopada 1891.
Manchester, Ujedinjeno kraljevstvo
Smrt 24. srpnja 1974.
Cambridge, Ujedinjeno kraljevstvo
Državljanstvo Englez
Polje Fizika
Institucija Sveučilište u Liverpoolu,
Sveučilište u Cambridgeu
Projekt Manhattan
Alma mater Sveučilište u Manchesteru
Sveučilište u Cambridgeu
Akademski mentor Ernest Rutherford
Poznat po Otkriće neutrona
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1935.)
Portal o životopisima
Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.

James Chadwick (Manchester, 20. listopada 1891. - Cambridge, 24. srpnja 1974.), engleski fizičar. Studirao u Manchesteru, Berlinu i Cambridgeu. U Cavendishevu laboratoriju u Cambridgeu surađivao s E. Rutherfordom. Dvojica su znanstvenika izvodila nuklearne pokuse bombardirajući različite mete (jezgre atoma) snopom α-čestica. Chadwick je shvatio (1932.) da zračenje nastalo nakon bombardiranja jezgre berilija (Be-9) ne može biti γ-zračenje, kako se vjerovalo, nego električki neutralna čestica (neutron) približno jednake mase kao i proton. Za to otkriće i određenje mase neutrona, što je bio jedan od najvećih događaja u fizici jezgre, Chadwick je 1935. dobio Nobelovu nagradu za fiziku.[1]

  1. Chadwick, James, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search