Jazz

Jazz
Louis Armstrong (1901. - 1971.) zbog svojih pridonosa kao trubač, pjevač i kompozitor, jedan je od najznačajnijih glazbenika jazza.
Stilski začetak:	Blues, ragtime, spiritual, folk, koračnice, klasična
Kulturni začetak:	Kraj 19. stoljeća, Južni SAD
Glazbala:	saksofon · truba · trombon · klarinet · glasovir · bas · bubnjevi · gitara · vokali
Popularnost:	1920-ih – 1960-ih
Podjela žanra
Asian American jazz • Avant-garde jazz • Bebop • Big band • Chamber jazz • Cool jazz • Free jazz • Gypsy jazz • Latin jazz • Mainstream jazz • Mini-jazz • Modal jazz • M-Base • Neo-bop • Orchestral jazz • Post-bop • Stride • Swing • Third stream • Traditional jazz • Traditional pop • Vocal jazz
Spoj žanrova
Acid jazz • Afrobeat • Bluegrass • Bossa nova • Calypso jazz • Continental jazz • Crossover jazz • Dansband • Deep house • Free funk • Funk • Hard bop • Humppa • Jam band • Jazz blues • Jazz funk • Jazz fuzija • Jazz rap • Jump blues • Livetronica • Mambo • Math rock • Mod revival • Modern Creative • No Wave • Novelty piano • Nu jazz • Nu soul • Post-metal • Progressive rock • Punk jazz • Reggae • Rhythm and blues • Shibuya-kei • Ska • Ska jazz • Smooth jazz • Soul jazz • Spank jazz • Swing revival • World fusion • Yé-yé
Regionalna scena
Australija • Armenija • Azerbajdžan • Balkan • Baltimore • Belgija • Brazil • Kanada • Chicago • Kuba • Danska • Francuska • Njemačka • Haiti • Indija • Iran • Italija • Japan • Kansas City • Malavi • New Orleans • New York City • Poljska • Južna Afrika • Španjolska • Švedska • Ujedinjeno Kraljevstvo

Jazz (ili džez) je glazbeni žanr koji je nastao u afroameričkim zajednicama New Orleansa, Sjedinjenim Državama,^[1] krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a svoje je korijene povukao iz bluesa i ragtimea.^[2] Od početka doba jazza u 1920-ima, jazz je postao priznat kao veliki oblik glazbenog izričaja. Zajednički smisao afroamerikanaca i euroamerikanaca za nastup i izvedbu povezao je tada neovisnu tradicionalnu i popularnu glazbu.^[3] Jazz karakteriziraju swing (zamahnute) i plave note (note pjevane ili svirane za četvrt ili pola tona više ili niže od standardnih), "razgovor" među instrumentima, poliritmija i improvizacija. Svoje korijene vuče iz zapadnoafričke kulture i glazbe, time i afroameričke glazbene tradicije koje podrazumijevaju blues i ragtime, kao i europske vojne koračnice.^[4] Iako su temelji jazza duboko postavljeni unutar crnačkih iskustava u Sjedinjenim Državama, različite kulture također su pridonijele vlastitim iskustvima i stilovima ovoj vrsti umjetnosti. Intelektualci širom svijeta prihvatili su jazz kao "jedan od originalnih američkih vrsta umjetnosti."^[5]

Jazz se raširio po svijetu i privukao različitim nacionalnim, regionalnim i lokalnim glazbenim kulturama što je omogućilo nastanak mnogih karakterističnih stilova. Njuorleanski jazz niknuo je u ranim 1910-ima spojivši puhačke koračnice, francuske kadrile, biguine, ragtime i blues s kolektivnom polifonijskom improvizacijom. Za vrijeme 1930-ih su aranžirani i plesu orijentirani swing, big bendovi, Kansas City jazz, hard-swinging, bluesy, improvizacijski stil i romski jazz bili istaknuti stilovi. Pojavom bebopaa 1940-ih jazz se s plesne popularne glazbe odmaknuo prema izazovnijoj "glazbi glazbenika" koja se svira bržim tempom i sadržava više na akordu temeljene improvizacije. Cool jazz razvio se krajem 1940-ih, uvevši mirnije zvuke i duge, linearne melodije.

Početkom 1950-ih pojavio se free jazz koji je istraživao sviranje bez uobičajenih ritmičkih struktura. Sredinom 1950-ih kao spoj rhythm and bluesa, gospela i bluesa nastao je hard bop, a krajem desetljeća modalni jazz u kojem je glazbena ljestvica bila osnova glazbene strukture i improvizacije. Jazz fuzija pojavila se krajem 1960-ih i početkom 1970-ih, spojivši jazz improvizaciju s ritmovima rock glazbe, električnim instrumentima i jako pojačanim scenskim zvukom. Ranih 1980-ih, komercijalni oblik jazz fuzije zvan smooth jazz proslavio se pokrivši značajan dio radijskog programa. Ostali stilovi i žanrovi obilovali su 2000-ih, latina i afrokubanskog jazza.

1. ↑ Porijeklo jazza u New Orleansu - Njuorleanski nacionalni povijesni park jazza (Američki nacionalni parkovi). www.nps.gov (engleski). Pristupljeno 19. ožujka 2017.
2. ↑ Karta jazz stilova autora Joachima Berendta, "Knjiga jazza". www.sbg.ac.at. Pristupljeno 219. ožujka 2017. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
3. ↑ Hennessey, Thomas, Od jazza do swinga: crni jazz glazbenici i njihova glazba, 1917. - 1935.. doktorska disertacija, Northwesternsko Sveučilište, 1973., str. 470. - 473.
4. ↑ Ferris, Jean (1993.) Pejzaž američke glazbe. Brown i Benchmark. ISBN 0697125165. str. 228., 233.
5. ↑ Larry Starr i Christopher Waterman. "Popularni Jazz i Swing: Američka originalna vrsta umjetnosti" IIP Digital. Oxford University Press, 26. srpnja 2008.