Kozmologija

Model geocentričnog sustava: Peter Apian, Cosmographia (1540.).
Model heliocentričnog sustava: Hypothesis Copernicana.
Kretanje Sunca (žuto), Zemlje (plavo) i Marsa (crveno) prema heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno).
Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti.
Amisadukina Venerina tablica iz Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.).
Maglica Rakovica snimljena teleskopom Hubbleom (ustupila NASA/ESA).
Newtonov zakon gravitacije: dva tijela se privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti.
Otklon zrake svjetlosti u gravitacijskom polju Sunca se mjeri pri pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti.
Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje).
Prema teoriji velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti).
Mapa pozadinskog zračenja snimljena umjetnim satelitom COBE.
Gravitacijske leće (slika sa Svemirskog teleskopa Hubble).
Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze.

Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini. Kozmologija ima dodirnih točaka s fizikom, filozofijom, pa čak i s teologijom, jer pokušava objasniti zašto je svemir upravo takav kakav jest. Mitovi o stvaranju, koji su postojali kod svih starih naroda, primjeri su pradavnih kozmologija. Današnja kozmologija se čvrsto zasniva na danas poznatim zakonima fizike.


© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search