Kraljevina Rumunjska

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Kraljevina Rumunjska Regatul României (rum.) ← 1918. – 1947. →   → Zastava Grb Geslo Nihil Sine Deo (hrv. Ništa bez Boga) Himna Trăiască Regele (hrv. Živio kralj) Glavni grad Bukurešt Jezik/ci rumunjski, bugarski, mađarski, njemački, turski, ukrajinski Vlada monarhija Kralj  - 1881. – 1914. Karlo I.  - 1914. – 1927. Ferdinand I.  - 1927. – 1930. Mihael I.  - 1930. – 1940. Karlo II.  - 1940. – 1947. Mihael II. Premijer  - 1881. Ion Brătianu (prvi)  - 1940. – 1944. Ion Antonescu  - 1946. – 1947. Petru Groza Povijest  - Ujedinjenje Rumunjske 13. ožujka 1881.  - Proglašena republika 30. prosinca 1947. Površina  - 1915. 138.000 km²  - 1919. 295.049 km² Stanovništvo  - 1915. 7900000       Gustoća 57.246,4 st/km²   - 1919. otp. 14700000       Gustoća 49.822,2 st/km²   - 1939. otp. 20000000  Valuta rumunjski leu Danas dio Bugarska Moldavija Rumunjska Ukrajina

Kraljevina Rumunjska bila je povijesna rumunjska država, ustrojena kao parlamentarna monarhija. Postojala je od 13. ožujka 1881. do 30. prosinca 1947., a obilježile su je prva tri Ustava Rumunjske (1866., 1923., 1938.). Era kraljevine započinje vladavinom kralja Karlom I. od Rumunjske koji se izborio za rumunjsku neovisnost u Rumunjskom ratu za neovisnost. Kraj kraljevine stigao je abdikacijom zadnjega rumunjskog kralja Mihaela 30. prosinca 1947. Abdikaciju su sovjetske vlasti planirale u strogoj tajnosti.

Od 1859. do 1877., Rumunjska je iz personalne unije s dvjema vazalskim zemljama (Moldavijom i Vlaškom) spala pod vlast jednoga vladara iz dinastije Hohenzollerna. 1918., na kraju Prvoga svjetskog rata, Transilvanija, Besarabija i Bukovina ušle su u sastav Kraljevine Rumunjske, čineći tako "Veliku Rumunjsku". 1940. kada počinje rat u Rumunjskoj, Sjeverna Transilvanija, Besarabija i Južna Dobrudža date su Mađarskoj, Bugarskoj i Sovjetskom Savezu. SSSR je nakon rata zadržao Besarabiju, a Bugarska Južnu Dobrudžu, dok je samo Sjeverna Transilvanija oduzeta od Mađarske i vraćena Rumunjskoj. Nakon 30. prosinca 1947. u Rumunjskoj prestaje postojati kraljevina, a vlast uzimaju komunisti i njihova Komunistička partija Rumunjske.