Kurdi

Kurdi
Ukupno pripadnika
do 46 milijuna
Značajna područja naseljavanja
Matične zemlj. pokrajine Kurdistan i Horasan: Turska:   25[1]-30[2] milijuna Iran:   5,4[3]-7,8[4] milijuna Irak:   6,5-9,4[4][5] milijuna Sirija:   4[4] milijuna Jordan:   200.000[6] Turkmenistan:   40.000[6] Azerbajdžan:   13.100[7] Armenija:   1519[8] Dijaspora:
Njemačka 650.000[6] Velika Britanija 250.000[9] Francuska 120.000[6] Libanon 80.000[6] Nizozemska 75.000[6] Švicarska 65.000[6] Gruzija 60.000[6] Austrija 55.000[6] Belgija 55.000[6] Švedska 27.500[6] Grčka 25.000[6] Australija 10.000[10] Danska 10.000[6] SAD 9423[11] Kanada 9205[12] Norveška 5000[6] Italija 4000[6] Finska 3000[6]
Jezik
Kurdski jezik (kurmandži • sorani • gurani • zazaki • lakijski) Ostali iranski jezici: perzijski • zapadnoiranski jezici Neiranski jezici: turski • arapski • aramejski • hebrejski
Vjera
Islam: suniti (šafijski • hanefijski) • šijiti (aleviti • dvanaestnici) • sufije Iranske neislamske religije: jesidska • jarsan • zoroastrizam Ostali: judaizam • kršćanstvo
Povezane etničke grupe
Ostali iranski narodi: Perzijanci • Tališi • Beludži • Gilaki • Azeri

Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji. Njihovim matičnim područjima podrazumijevaju se Horasan, Kurdistan i manje etničke enklave u središnjoj Anatoliji, a njihovim izravnim precima najčešće se smatra drevni iranski narod Medijaca. Riječ „Kurd” datira iz kasnog sasanidskog odnosno ranog islamskog razdoblja i prvotno se odnosila na cjelokupno stanovništvo s Iranske visoravni koje karakterizira nomadski način života, dok se kasnije njeno značenje ograničilo na sjevernozapadna područja danas poznata kao Kurdistan.

U političkom kontekstu, cjelokupno kurdsko stanovništvo bilo je dijelom povijesne iranske nacije od starog vijeka do 17. stoljeća kada zapadne dijelove njihovog etničkog područja nepovratno prisvaja Osmansko Carstvo. Daljnja podjela osmanlijskog uslijedila je u 20. stoljeću pod utjecajem europskih kolonijalističkih sila Velike Britanije, Francuske i Rusije, pa je danas taj teritorij podijeljen između Turske, Iraka, Sirije i Armenije. Zbog turskog i arapskog nacionalizma Kurdi su često bili izloženi svim oblicima diskriminacije pa čak i genocida, a njihov se otpor projicirao kroz različite ideologije nacionalizma - paniranizma i iredentizma, u novije vrijeme i regionalizma.

Precizan broj ukupne kurdske populacije teško je utvrditi s obzirom na heterogenost vjerskih, jezičnih i zemljopisnih značajka, ali i zato što se njime često manipulira u političke svrhe. Procjene govore o 23 do 32 milijuna Kurda što ih čini najbrojnim iranskim narodom nakon Perzijanaca i Paštunaca, no broj govornika kurdskog jezika približno je upola manji. Razlozi ovog nesrazmjera ovise o povijesno-zemljopisnom kontekstu i može se raditi o nenasilnoj kulturološkoj difuziji (Azerbajdžan, Iran, Sirija) ili pak prisilnoj asimilaciji (Irak, Turska). Većina Kurda su muslimani (suniti i šijiti), a postoje i manje zajednice jesida, jarsana, kršćana i zoroastrijanaca.

1. ↑ Milliyet (6.6.2008.)
2. ↑ Turkey - People, CIA factbook (2010.), procjena iz 2008.
3. ↑ Iran - People, CIA factbook (2010.)
4. ↑ ^{a b c} Beverley, Milton-Edwards (2003.), str. 3.-4.
5. ↑ Iraq - People, CIA factbook (2010.)
6. ↑ ^{a b c d e f g h i j k l m n o p} Kurdish Institute of Paris: The Kurdish Diaspora (1995.)
7. ↑ Demographic indicators, Azstat.org (1999.)
8. ↑ De Jure Population (Urban, Rural) by Age and Ethnicity, Armstat.am (2001.)
9. ↑ Belonging, Museum of London (2006.): procjene se kreću između 200 i 250 tisuća dok klasifikaciju otežava njihovo rijetko identificiranje kroz etničku pripadnost
10. ↑ Jupp, James (2001.), str. 549.: autor osobno procjenjuje njihov broj između pet i šest tisuća
11. ↑ The Arab Population, U.S. Census Bureau (2010.), str. 3. - napomena: popis uvodno naglašava kako Kurdi nisu arapskog podrijetla no ipak čine statističku cjelinu
12. ↑ Census of Population, Statistics Canada (2006.): uključuje 6465 etničkih Kurda i 2740 miješanog kurdskog podrijetla