Latinsko Carstvo

	Latinsko Carstvo Imperium Romaniae
	Križarska država
Zastava	Grb
	Lokacija {{{genitiv}}}
Glavni grad	Carigrad
Jezik/ci	Latinski, Starofrancuski (službeni jezik); grčki (narodni jezik)
Religija	latinska crkva,; grčko pravoslavlje
Vlada	Monarhija
	Car
- 1204. – 1205.	Balduin I.
- 1206. – 1216.	Henrik Flandrijski
- 1217. – 1219.	Jolanda Flandrijska (regent)
- 1219. – 1228.	Robert od Courtenaya
- 1228. – 1237.	Ivan od Brienna (regent)
- 1237. – 1261.	Balduin II. od Courtenaya
Povijest	srednji vijek
- uspostavljena	1204.
- ukinuta	1261.
Površina	206000 km2
Danas dio	Bugarska; Grčka; Turska

Latinsko Carstvo (lat. Imperium Romaniae) je kratkotrajna feudalna tvorevina koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva.

Ovo carstvo je ustanovljeno nakon pada Carigrada 1204. godine i trajalo je do 1261. godine. Križari koji su isprva krenuli u rat protiv muslimana nisu ni stigli kamo su pošli, već su mučki i nečovječno odlučili da napadnu Carigrad u cilju osobnih interesa: pljačke i uništenja Bizantskog Carstva. Latinsko Carstvo željelo je istisnuti Bizantsko Carstvo kao titularnog sljednika Rimskog Carstva na istoku, sa zapadnim katoličkim carevima ustoličenima umjesto pravoslavnih bizantskih careva.

Balduin IX, grof od Flandrije, okrunjen je za prvog latinskog cara kao Balduin I. 16. svibnja 1204.

Latinsko Carstvo nije uspjelo doseći političku i gospodarsku snagu i nametnuti se ostalim zapadnim saveznicima i njihovim tvorevinama koje su stvorene na bivšim bizantskim teritorijima poslije Četvrtog križarskog rata. Ovo se odnosilo naročito na Mletke i nakon vrlo kratkog razdoblja vojnih uspjeha zapalo je u krizu i propadanje.

Stalni ratovi s Bugarima, kao i s brojnim suparničkim grčkim feudalnim protivnicima, slabili su Latinsko Carstvo sve do konačne propasti koju mu je zadalo Nicejsko Carstvo pod carem Mihajlom VIII. Paleologom 1261. godine.

Posljednji latinski car Balduin II., otišao je u progonstvo, a formalna carska titula je ostala predmet borbi raznih pretendenata sve do 14. stoljeća.