Magla

Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku. Magla je koloidna disperzija sitnih kapljica vode u zraku koja je tako gusta da je vodoravna vidljivost uza Zemljinu površinu smanjena na manje od 1 kilometar. Kada je vidljivost veća od 1 kilometar, radi se o sumaglici. Lebde li mjesto kapljica sitni kristali leda, magla je ledena. Magla katkada bjelkastom koprenom prekriva krajolik; kada je pomiješana s prašinom ili dimom lagano je obojena, pretežito žućkasta, osobito u gradovima i industrijskim područjima. Vrlo onečišćena magla naziva se smog (od engl. smoke: dim + fog: magla). Kristali u ledenoj magli često blistaju na sunčevoj svjetlosti, pa se mogu opažati različite optičke pojave (svjetleći stupovi, mali halo i drugo). Magla nastaje kondenzacijom (vodena magla) ili depozicijom (ledena magla) vodene pare u prizemnome zraku kada se zrak ohladi ispod temperature rosišta. Struji li zrak zasićen vodenom parom iznad hladnije podloge, nastaje advektivna magla, a hladi li se zračenjem, radijacijska magla. Magla može nastati dizanjem zraka uz obronak ili pak miješanjem hladnog i toploga zraka, a na moru, prije svega u višim zemljopisnim širinama, isparavanjem s tople površine mora u hladniji zrak (arktička magla). Stvaranju magle općenito pogoduje tišina ili vrlo slab vjetar uz inverziju temperature. Magla je čimbenik opasnosti u pomorskom, zračnom i kopnenom prometu, a u poljoprivredi zaštita kultura od prevelikog ohlađivanja. Vidljivost u atmosferi može biti smanjena i velikom količinom mikroskopski sitnih, čvrstih čestica; ta se pojava naziva suha mutnoća.^[1]

1. ↑ magla, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.