Magnetizam

Elektromagnetizam


ElektricitetMagnetizam
Model prvobitnog kompasa (sinan) iz dinastije Han (206. pr. Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta.
Magnetske silnice mogu se pokusom zapaziti ako se iznad magneta postavi staklena ploča i na nju pospe željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola.
Djelovanje magneta.
Pojednostavljeni usporedni pregled magnetske permeabilnosti: feromagnetikaf), paramagnetika(μp), vakuuma0) i dijamagnetika (μd).
Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika.
Magnet koji lebdi iznad supravodiča zbog Meissnerovog učinka.
Alnico feromagnet u obliku potkove.
Jednostavan elektromagnet se sastoji od zavojnice izoliranog električnog vodiča koji je namotan ono željezne jezgre. Jakost magnetskog polja H je sukladna s jačinom električne struje i.
Hematit je antiferomagnet.
Zemljino magnetsko polje.

Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis < grč. Μαγνῆτıς λίϑος: kamen iz Magnezije) je skup pojava povezanih s magnetskim poljem i s ponašanjem tvari u magnetskom polju. Magnetska svojstva tvari potječu od magnetskih momenta atoma i njihovih međudjelovanja koja mogu stvoriti kolektivno magnetsko uređenje. Magnetizam atoma posljedica je magnetizma elektrona i atomske jezgre i njihovih međudjelovanja. Razlikuje se orbitalni magnetski moment, zbog gibanja elektrona oko atomske jezgre, i spinski magnetski moment, kao vlastito kvantnomehaničko svojstvo elektrona i jezgre. S obzirom na ponašanje u magnetskom polju, sve se tvari odlikuju svojom magnetskom permeabilnošću. Tako se mogu razlikovati dijamagnetične, paramagnetične, feromagnetične, ferimagnetične i antiferomagnetične tvari.[1]

  1. magnetizam, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search