Ozonske rupe

Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava)Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil.

Ozonske rupe su područja izrazito prorijeđena stratosferskog ozona, koja se od kraja 1970-ih pojavljuju iznad polarnoga predjela južne polutke u proljeće (rujan, listopad), a od konca 1980-ih potkraj proljeća i iznad polarnih predjela sjeverne polutke (Kanada, sjever Europe i Azije). Kroz ozonske rupe do Zemljine površine prodire dio ultraljubičastoga zračenja što bi ga inače zaustavio ozonski omotač.^[1] Ozonske rupe nastaju ponajprije zbog ispuštanja u stratosferu industrijski proizvedenih plinovitih halogeniranih ugljikovodika, poznatih pod trgovačkim nazivima freoni i haloni. Oni se u atmosferi razgrađuju tek na velikim visinama pod utjecajem zračenja velike energije. Oslobođeni radikali halogenih elemenata (fluor, brom, klor) razgrađuju molekule ozona vezujući se s jednim od njegovih atoma kisika.^[2] Tako nastaje molekula kisika i nestabilan spoj koji se ubrzo raspada na kisikov atom i na halogene radikale, koji su tada spremni za nove kemijske reakcije. Jedan halogeni radikal može razoriti 100 000 molekula ozona prije nego što se vrati u troposferu.^[3]

U Montrealu je 1987. potpisan protokol kojim se predviđalo 50%-tno smanjenje proizvodnje freona do 1998. Međutim, istraživanja su pokazala oštećenja ozonskog omotača veća od očekivanih, pa je od 1996. proizvodnja freona u svijetu gotovo potpuno obustavljena. Kako pokazuju najnovija mjerenja, količine klora i broma u stratosferi vrlo se sporo smanjuju, pa se predviđa da bi se ozonski omotač mogao do 2050. vratiti u onakvo stanje u kakvom je bio prije 1980.^[3]

1. ↑ Does depletion of the ozone layer increase ground-level ultraviolet radiation? (PDF)
2. ↑ What are the reactive halogen gases that destroy stratospheric ozone? (PDF)
3. ↑ ^{a b} ozonske rupe | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. listopada 2022. Pristupljeno 19. listopada 2022.