uredi
Portal o kemijiKemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima. Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava. uredi
Izdvojeni članakSva ugrijana tijela zrače elektromagnetske valove. Svako tijelo se sastoji od atoma. Prilikom grijanja nekog tijela, u njega se ulaže energija i atomi počinju titrati jer prelaze u pobuđena stanja (energija im se povećava). Jezgre atoma nose električne naboje, pa tako pri titranju atoma dolazi zapravo do titranja električnih naboja. U točkama prostora oko električnog naboja uvijek postoji električno polje, a ako se električni naboj giba, onda postoji još i magnetsko polje. Time, električni naboj koji titra predstavlja izvor elektromagnetskog vala. Sredinom 19. stoljeća veliki izazov bio je poznat kao svjetlost, magnetizam i elektricitet. Stoljeća ranije Thomas Young je izmjerio valnu duljinu svjetlosti, William Gilbert je otkrio polaritet magneta i brojni istraživači su eksperimentirali s novim otkrićem – elektricitetom. Maxwell je, 1865. godine, napravio teoretski opis elektromagnetskih valova, ali se nije znalo kako ih proizvesti, iako je prema Maxwellu to trebalo biti moguće postići titranjem električne struje. Sir William Ramsay (Glasgow, 2. listopada 1852. - High Wycombe, 23. srpnja 1916.), škotski kemičar koji je otkrio plemenite plinove. Za to je otkriće dobio Nobelovu nagradu za kemiju 1904. Rođen je u Glasgowu 2. listopada 1852., gdje je i studirao na Sveučilištu Glasgow pod vodstvom Thomasa Andersona. Poslije toga odlazi u Njemačku na Sveučilište u Tübingenu, gdje kod Wilhelma Rudolpha Fittiga doktorira na ispitivanju toluičnih i nitrotoluičnih kiselina. Vratio se u Glasgow, gdje postaje Andersonov asistent u Andersonovom Koledžu. Profesor kemije u Bristolu postaje 1879. Tada je najviše radio u polju fizikalne kemije, odnosno na stehiometriji i termodinamici, kao i na evaporaciji i disocijaciji. Naslijedio je Alexandera Williamsona na prestižnom mjestu šefa katedre za kemiju na University Collegeu u Londonu. Tu je napravio najvažnija otkrića. Već u periodu od 1885. do 1890. objavljuje nekoliko značajnih radova o dušičnim oksidima...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari uredi
Izabrana slikauredi
Članciuredi
Kategorijeuredi
Periodni sustav elemenata
Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje. Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi. |
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search