Rajna

Ovo je glavno značenje pojma Rajna. Za djelo Victora Hugoa pogledajte Rajna (Hugo).

Rajna
rijeka
Stijena Loreley u njemačkoj pokrajini Porajnje i Falačka
Zemljovid porječja Rajne
Položaj
Države	Švicarska, Lihtenštajn, Austrija, Njemačka, Francuska, Nizozemska
Naselja	Basel, Strasbourg, Karlsruhe, Mannheim, Ludwigshafen, Wiesbaden, Mainz, Koblenz, Bonn, Köln, Düsseldorf, Utrecht, Rotterdam
Fizikalne osobine
Duljina	1230 km
Površina porječja	185 000 km2
Istjek
• Prosječni	2,300 m3
Tok rijeke
Izvor	Vorderrhein
• Nad. vis.	2,345 m
• Koord.	46°37'57,047"N, 8°40'29,316"E
Ušće
• Koord.	51°58'51"N, 4°5'35"E
Ulijeva se u	→ Sjeverno more

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe. Od izvora do ušća duga je oko 1.230 km, od toga su plovna 833 km. Izvire u švicarskim Alpama, a nastaje spajanjem dvaju manjih tokova: Vorderrhein (prednja Rajna) i Hinterrhein (stražnja Rajna). Protječe kroz Švicarsku, Lihtenštajn, Austriju, Njemačku, Francusku i Nizozemsku, gdje se ulijeva u Sjeverno more.

Izvor imena je u korijenu reie indoeuropskog prajezika u značenju "kretati se, teći, prolaziti", a Gali su je zvali Renos u gotovo istom značenju.

Rajna i Dunav su formirali većinu unutarnje sjeverne granice Rimskog Carstva, a sve od tih dana, Rajna je vitalan plovni put koji je služio za trgovinu robom duboko u unutrašnjost. Mnoge prapovijesne utvrde i srednjovjekovni dvorci duž Rajne svjedoče o njenoj važnosti kao plovnog puta. Riječni promet se mogao zaustaviti na tim lokacijama, najčešće u svrhu prikupljanja cestarine državi koja je nadzirala taj dio rijeke. Također je služila u obrambene svrhe te je bila osnovom za regionalne i međunarodne granice.

• 
  Jezero Tomasee u Švicarskoj, veći, ali niži (2,345 m) izvor Rajne
• 
  Slapovi Rajne kod Schaffhausena
• 
  Rajna kod Basela
• 
  Rajna kod Düsseldorfa