Religija

Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva.
Simboli nekih religija
1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam
2. red: islam, budizam, šintoizam
3. red: sikhizam, baha'i, džainizam

Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema Hrvatskoj enciklopediji „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu”[1]. Subjektivna narav toga odnosa očituje se u osobnom životu, a objektivna u riječima, gestama, predmetima i vjerskim zajednicama.[1] Drugim riječima, ona je organizirani sustav vjerovanja i bogoslužja kojim čovjek u središte stavlja Boga, božanstva (bogove) ili neki drugi određeni metafizički koncept.

Većina zemaljskoga stanovništva vjeruje da je nekakva vrhunaravna sila utjecala na stvaranje svijeta i da ima bar donekle utjecaj i na život pojedinaca. Svaka religija podrazumijeva više ili manje jednostavno učenje koje se odnosi na svrhu i podrijetlo svega postojećeg. Ljudska tendencija nadnaravnom biološki je predodređena.[2]

U današnje vrijeme religija je usustavljena na primitivne religije: animizam i supernaturalizam te svjetske religije: teizmi i sustavi apstraktnih vjerovanja (taoizam, budizam).

Organizacije koje se javljaju unutar religije su: crkva, sekte, denominacija i kult.

  1. a b religija enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 28. studenoga 2022.
  2. Meštrović, N., 2019: UZALUDNOST ANTITEIZMA - EVOLUCIJSKI RAZVITAK RELIGIOZNOSTI HOMO SAPIENSA Časopis za kulturu, društvo i politiku Obnova 12 (1), 66-80.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search