Rusija

Ruska Federacija Российская Федерация (Rossijskaja Federacija)
Zastava Grb
Himna Himna Ruske Federacije
Položaj Rusije
Glavni grad	Moskva
Službeni jezik	ruski (u autonomnim jedinicama ravnopravni su jezici nacionalnosti)
Državni vrh
- Predsjednik	Vladimir Putin
- Predsjednik Vlade	Mihail Mišustin
Površina	1. po veličini
- ukupno	17 125 187 km2
- % vode	13 %
Stanovništvo	9. po veličini
- ukupno (2022.)	147.182.123 (s Krimom), 144.699.673. (bez Krima)
- gustoća	8,4/km2
BDP (PKM)	procjena 2023.
- ukupno	5,056 bilijuna $ (6.)
- po stanovniku	35.310 $ (60.)
Valuta	ruski rubalj (₽) (RUB) (100 kopjejki)
Pozivni broj	+7
Vremenska zona	UTC +2 do +12
Internetski nastavak	.ru .su

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije. Površinom je najveća država na svijetu (oko 11,5 % zemaljskog kopna), ali je većina državnog teritorija slabo naseljena pa po broju stanovnika zauzima tek deveto mjesto (poslije Kine, Indije, SAD-a, Indonezije, Brazila, Pakistana, Bangladeša i Nigerije). Glavni grad Moskva nalazi se u europskom dijelu države.

Za vrijeme sovjetskog režima (1917. – 1991.) nosila je naziv Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR). U sastavu Sovjetskog Saveza, bila je najveća republika po površini i stanovništvu i ujedno se smatra njezinom nasljednicom. RSFSR je bila teritorijalno i privredno najmoćnija republika bivše velesile. Danas je vodeća članica Zajednice neovisnih država, OUZS i ŠOS.

Rusija danas igra važnu ulogu na svjetskoj sceni. Nakon zaposjedanja Krima 2014. isključena je iz skupine osam industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta – G8. Stalna je članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i članica je grupe BRICS.

Ime Rusija (rus. Rossiя) potiče od starog naroda Rusa, grupe Varjaga, koji su osnovali Kijevsku Rus' (rus. Kievskaя Rusь). Staro latinsko ime Kijevske Rusije bilo je Rutenija, a danas se to ime uglavnom odnosi na zapadne i južne krajeve Kijevske Rusije koji su bili najbliži katoličkoj Europi.

Moderni oblik imena države dolazi od grčkog imena za Kijevsku Rusiju (grč. Ρωσσία).