Sastav i podjela atmosfere

Atmosfera (od grč. atmos = para i sfaira = kugla) je plinski omotač Zemlje. Geografski aspekt proučavanja atmosfere temelji se na činjenici da je kontakt atmosfere, litosfere i hidrosfere prostor u kojemu postoje najpovoljniji uvjeti za postanak, razvoj i opstanak života na Zemlji. Pojedini procesi u atmosferi, u interakciji s litosferom i hidrosferom, od presudne su važnosti za život na Zemlji, tim više što atmosfera štiti površinu Zemlje od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću (da nema atmosfere dneva temperatura bi bila preko 100 C°,a noćna ispod -100 C°), štiti je od opasnog Sunčevog kratkovalnog zračenja (posebno UV zračenja), te od opasnih kozmičkih zraka. Donja je granica atmosfere točno određena, to je Zemljina površina. Znatno je teže odrediti gornju granicu atmosfere. Najnovija istraživanja ustanovila su gornju granicu atmosfere na 70 000 km (od površine Zemlje). Ukupna je masa atmosfere (bez vodene pare) 5,157 × 10\^{18} kg, što je približno milijun puta manje od krutog omotača Zemlje, tj. 250 put manje od mase vodenog omotača Zemlje. Od ukupne mase atmosfere 99 % je u sloju do visina od 30-35 km, a 50 % ukupne mase je u sloju do visine oko 5,5 km (od površine Zemlje). Atmosfera je sastavni dio Zemlje te sudjeluje u procesima rotacije i revolucije, što se odražava u dnevnim i godišnjim promjenama stanja atmosfere te spljoštenosti atmosfere na polovima.